Dan oslobođenja Zagreba ponovno je izazvao duboke podjele u hrvatskom društvu. Dok jedni obilježavaju ulazak partizana u Zagreb kao kraj ustaškog režima i oslobođenje grada, drugi upozoravaju na poslijeratne likvidacije, masovna smaknuća i komunističke zločine koji su uslijedili nakon svibnja 1945. godine.
Posebnu pažnju izazvala je posljednja kolumna odvjetnika Zvonimira Hodaka objavljena na portalu Direktno pod naslovom “Unuci partizanskih ubojica ne žele prihvatiti istinu: Inzistiraju da se radilo o antifašizmu”. Hodak u tekstu tvrdi da je već sama činjenica kako je Zagreb “oslobodila srpska partizanska jedinica” dovoljna da, kako navodi, “rječito govori gdje se krije istina”.
“Oslobođenje je više sličilo okupaciji”
Hodak se u kolumni poziva na navodne izjave Koče Popovića, ali i prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, tvrdeći kako su obojica smatrala da je ulazak partizana u Zagreb više nalikovao okupaciji nego oslobođenju.
“Uđeš u sablasno prazan Zagreb, grad u kojem nema neprijateljskih vojnika, koji su se već davno dokopali Slovenije i Austrije. Pri tome pobiješ deset do dvadeset tisuća pretežno nenaoružanih civila i to kasnije proglasiš ‘Danom oslobođenja grada’. To je vrhunski cinizam i prozirno licemjerstvo”, piše Hodak.
Dodaje i kako partizanski “osloboditelji”, prema njegovim riječima, “nisu imali pojma o Ženevskim konvencijama”, ustvrdivši da se 1945. godine “događao partizanski zločin, i to najveći u povijesti glavnog grada svih Hrvata”.
U tekstu se dotaknuo i Trnjanskih krijesova, Hoda za život, ali i izjava glazbenice Tereze Kesovije o Josipu Brozu Titu.
Komentari puni teških optužbi i povijesnih interpretacija
Ispod kolumne razvila se burna rasprava čitatelja, a mnogi su se složili s Hodakovim tvrdnjama. U komentarima su se nizale teške optužbe na račun partizana i četnika, uz podsjećanje na ratne i poratne zločine.
Jedan komentator naveo je kako se “partizanska bestijalnost” može vidjeti kroz događaje u Srbu, Boričevcu, Grahovu, Drvaru, Kninu, Udbini i Zrinu.
“Ne samo da su u tim mjestima pobili Hrvate zato što su Hrvati, već su im partizani do danas zabranili povratak na njihovu djedovinu”, napisao je.
U istom komentaru spominju se i četnički zločini u Bjelovaru, Čapljini, Rami i Dalmatinskoj zagori, uz tvrdnju kako se o tim događajima u bivšoj Jugoslaviji nije smjelo govoriti.
Autor komentara osvrnuo se i na događaje na Lijevča polju, navodeći kako su ondje “HOS-ovci uništili 20 tisuća četnika koji su krenuli prema Zagrebu”, dodajući kako su “četnici koji su prešli u partizane kasnije ušli u Zagreb i počinili zločine”.
Kritike upućene i HDZ-u
Dio komentatora nije štedio ni aktualnu političku scenu, posebno HDZ.
“Odavno je ‘desni HDZ’ mogao donijeti zakon o zabrani komunističkog djelovanja i ideologije, ali nije jer je velik dio kadra potekao iz Saveza komunista”, stoji u jednom od komentara.
Pritom se proziva i premijera Andreja Plenkovića, ali i zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića.
“Treba vratiti otetu imovinu”
Posebno emotivni bili su komentari koji su se odnosili na poslijeratne konfiskacije stanova i imovine.
“Treba potomke zločinaca istjerati iz otetih stanova Hrvata koje su pobili njihovi očevi i djedovi”, napisao je jedan čitatelj.
Drugi su tvrdili kako se nakon rata radilo o “planskom eliminiranju klasnih neprijatelja”, bez obzira na vjeru i naciju.
“Masovno su ubijali i egzekutirali narod po šumama, gudurama i jamama”, navodi se u jednom komentaru.
“Ideologija ne može biti opravdanje za zločine”
Među komentarima se mogla pronaći i poruka kako ni fašizam ni antifašizam ne mogu biti opravdanje za masovna smaknuća i zločine.
“Radi se o masovnom zločinu kojeg ne može oprati niti fašizam niti antifašizam. Ideologija ne smije biti pravno pokriće za masovna ubojstva”, napisao je jedan komentator, dodajući kako “zločine treba procesuirati bez obzira na ideološki predznak”.
Rasprava koja se ponovno otvorila pokazuje da pitanja Drugog svjetskog rata, Bleiburga, partizanskog pokreta i komunističkih zločina ni više od osam desetljeća kasnije ne prestaju izazivati snažne emocije i duboke podjele u hrvatskom društvu.