Općina Sali na Dugom otoku i ove je godine zadržala status hrvatskog rekordera kada je riječ o jednokratnim naknadama za novorođenčad. Roditelji prvog djeteta ondje mogu računati na čak 7963 eura potpore, dok je apsolutni rekorder za obitelji s više djece općina Vir, koja za peto i svako sljedeće dijete isplaćuje impresivnih 26.000 eura.
Pokazuje to pregled demografskih mjera za 2026. godinu koji je objavilo Ministarstvo demografije i useljeništva. Podaci se prikupljaju već osmu godinu zaredom, a ovogodišnje izvješće prvi je put obuhvatilo svih 576 jedinica lokalne i područne samouprave. Prošle godine podatke nije dostavilo šest jedinica.
Sali i Ražanac i dalje na vrhu
Poredak na samom vrhu ljestvice nije se značajnije promijenio u odnosu na prošlu godinu. Najizdašniju jednokratnu potporu za prvo dijete i dalje nudi Sali sa 7963 eura.
Odmah iza nalazi se Ražanac kod Zadra sa 7000 eura, dok općine Povljana i Kolan na otoku Pagu roditeljima prvorođenog djeteta isplaćuju po 3000 eura. Među hrvatskim gradovima najizdašniji je Imotski, gdje roditelji za prvo dijete dobivaju 2500 eura.
Sličan raspored vrijedi i za drugo dijete. Sali ponovno prednjači s 7963 eura, slijedi Ražanac sa 7000, zatim Povljana sa 6000 eura, Imotski s 5000 te Kolan i Pašman s po 4000 eura.
Imotski i Novska predvode kod trećeg djeteta
Kada je riječ o trećem djetetu, najveće potpore nude Imotski i Novska – po 10.000 eura.
Visoko su plasirani i Stari Grad s 9310 eura, općina Lovreć s 9290 eura te Povljana s 9000 eura.
Za četvrto dijete najviše izdvajaju Vela Luka i Vir. Vela Luka roditeljima isplaćuje 13.300 eura, dok Vir daje 13.000 eura. Po 10.000 eura za četvrto dijete osigurali su Imotski, Novska i Biograd na Moru.
Vir apsolutni rekorder za velike obitelji
Najveća pojedinačna potpora u Hrvatskoj rezervirana je za roditelje petog i svakog sljedećeg djeteta u općini Vir.
Ondje obitelji mogu ostvariti čak 26.000 eura jednokratne pomoći.
Na drugom mjestu nalazi se Pašman s 14.000 eura, slijede Vela Luka s 13.300 eura, Bol s 12.000 te Biograd na Moru s 11.000 eura. Po 10.000 eura za peto dijete isplaćuju i Novska te Imotski.
Sve manje jedinica bez ikakvih potpora
Broj gradova, općina i županija koje uopće ne isplaćuju naknade za novorođenčad smanjen je s 18 na 14.
Među županijama koje i dalje nemaju takvu mjeru nalaze se Brodsko-posavska, Istarska, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Međimurska, Primorsko-goranska, Varaždinska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija.
S popisa su u međuvremenu nestale Dubrovačko-neretvanska, Sisačko-moslavačka i Šibensko-kninska županija te općina Peteranec.
Dubrovačko-neretvanska županija od početka godine za svako novorođeno dijete isplaćuje 1000 eura, a za tu je svrhu u proračunu osigurano milijun eura. Šibensko-kninska županija također je uvela pomoć od 1000 eura za treće i svako sljedeće dijete rođeno od 1. siječnja 2026.
Potpore za rođenje djece i dalje ne isplaćuju općine Donji Vidovec, Kotoriba, Mala Subotica, Orehovica i Petrijanec.
Zagreb najizdašniji među velikim gradovima
Među četiri najveća hrvatska grada najveću jednokratnu naknadu za prvo dijete nudi Zagreb – 800 eura.
Specifičnost Zagreba je što se iznos ne povećava s brojem djece, pa roditelji za svako novorođenče dobivaju jednaku potporu.
Osijek primjenjuje sličan model i isplaćuje 700 eura za svako dijete.
Rijeka roditeljima prvog djeteta daje 660 eura, drugog 850 eura, a za treće i svako sljedeće dijete 1225 eura.
Split, s druge strane, za prvo dijete osigurava svega 265 eura, no za treće i svako sljedeće dijete potpora raste na čak 7300 eura.
Visoke naknade ne znače nužno i bolju demografsku sliku
Iako su financijske potpore važan instrument populacijske politike, podaci pokazuju da visina naknade ne mora automatski značiti i bolje demografske pokazatelje.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2024. godinu, najveći vitalni indeks u Hrvatskoj ima Podstrana pokraj Splita, gdje na 100 umrlih dolazi čak 201,5 rođenih. Slijede Imotski s indeksom 155,1, Zmijavci sa 153,8, Đulovac sa 147,1 te Solin sa 136,3.
Zanimljivo je da Podstrana nije među rekordnim sredinama po visini naknada za novorođenčad, dok je Imotski istodobno među vodećima i po demografskim pokazateljima i po izdašnosti potpora.
Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se općina Biskupija u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je vitalni indeks svega 2,9. Tijekom 2024. ondje je rođeno samo jedno dijete, dok je umrlo 35 stanovnika. Slijede Ervenik, Lećevica te Lokve i Mrkopalj.
Hrvatska godišnje izgubi oko 19.000 stanovnika
Demografski trendovi i dalje su zabrinjavajući.
Broj živorođene djece u Hrvatskoj pao je s 41.197 u 2011. godini na 32.069 u 2024., što predstavlja smanjenje od 9128 djece ili približno 22 posto.
Istodobno se prirodni pad stanovništva gotovo udvostručio – s 9822 na čak 19.011 stanovnika godišnje. To znači da Hrvatska svakoga dana u prosjeku gubi oko 52 stanovnika.
Broj umrlih pritom ostaje relativno stabilan i kreće se oko 51.000 godišnje, dok broj novorođene djece nastavlja padati, što potvrđuje da demografski izazovi ostaju jedan od najvećih dugoročnih problema države.