Financijska agencija (Fina) od početka ove godine pokrenula je masovnu proceduru slanja poziva za provođenje jednostavnog postupka stečaja potrošača, poznatijeg kao “mali bankrot”. Na adrese građana koji ispunjavaju zakonske uvjete otpremljeno je čak 13.142 poziva kako bi se očitovali o sudbini svojih dugovanja.
Riječ je o zakonskom mehanizmu koji bi za tisuće dugotrajno blokiranih građana mogao značiti novi početak, ali i proceduri u kojoj pasivnost vodi izravno pred sud.
Tko ulazi u škare “malog bankrota”?
Prema Zakonu o stečaju potrošača, Fina po službenoj dužnosti šalje pozive točno definiranoj skupini građana. Uvjeti za pokretanje ovog postupka su strogi i kumulativni:
-
Iznos duga: Glavnica neizvršenih osnova za plaćanje ne smije prelaziti 2.654,46 eura.
-
Trajanje blokade: Građanin mora biti u neprekidnoj blokadi duže od tri godine.
Nakon što zaprime poziv na kućnu adresu, potrošači imaju zakonski rok od 15 dana za dostavu očitovanja. Na obrascu moraju jasno zaokružiti jesu li suglasni s provođenjem postupka ili ne.
KLJUČNA ZAMKA PROCEDUre: Ako građanin uopće ne odgovori na poziv u roku od 15 dana, zakon to ne tumači kao odbijanje. Naprotiv, smatra se da je potrošač suglasan, nakon čega Fina automatski podnosi prijedlog nadležnom sudu za pokretanje stečaja.
Sudska vaga: Od potpunog otpisa do rasprodaje imovine
Kada predmet stigne na sud, ključni korak je utvrđivanje vrijednosti imovine dužnika kako bi se vidjelo mogu li se vjerovnici uopće naplatiti. Tu se otvaraju dva moguća scenarija:
-
Vrijednost imovine do 1.327,23 eura: Ako sud utvrdi da imovina koja bi se mogla unovčiti ne prelazi ovaj iznos, donosi se rješenje o otvaranju i trenutnom zaključenju postupka. Time se potrošač u potpunosti oslobađa preostalih obveza prema vjerovnicima za koje je postupak proveden.
-
Vrijednost imovine iznad 1.327,23 eura: U ovom slučaju sud imenuje povjerenika. Njegova je dužnost da u roku od 12 mjeseci od otvaranja postupka rasproda (unovči) pokretnine, tražbine, dionice, poslovne udjele te druga imovinska i materijalna prava potrošača radi namirenja dugova.
Brojke otkrivaju: Građani uglavnom ignoriraju pozive
Statistika Fine za ovu godinu pokazuje da građani slabo reagiraju na plave koverte. Od preko 13 tisuća poslanih poziva, očitovalo se tek njih 2.795. Od tog broja, samo je 751 potrošač aktivno dao suglasnost za provođenje stečaja.
Gledajući dugoročni trend, Fina je od 2019. godine sudovima poslala čak 246.775 prijedloga za provođenje jednostavnog postupka stečaja.
Crna lista gradova s najviše prijedloga izgleda ovako:
-
Zagreb (Općinski građanski sud) – gotovo 33,9 tisuća prijedloga
-
Split – 18,3 tisuće
-
Osijek – 15 tisuća
-
Novi Zagreb – 14,9 tisuća
-
Rijeka – nešto više od 12,6 tisuća
-
Bjelovar – gotovo 12,6 tisuća
Izvansudski sporazumi postali “mrtvo slovo na papiru”
Dok jednostavni stečajevi pred sudovima idu automatizmom, institut izvansudskog postupka pred savjetovalištima Fine doživio je potpuni slom. U razdoblju od 1. siječnja 2016. do svibnja 2026. godine predano je ukupno 1.279 zahtjeva za izvansudsku nagodbu, no u ovoj je godini predan samo jedan jedini zahtjev.
Konačni saldo pokazuje da je u proteklih deset godina sklopljeno svega 16 izvansudskih sporazuma, od kojih su posljednji postignuti još davne 2017. godine. S druge strane, izdano je čak 944 potvrde o neuspjelom pokušaju dogovora, što jasno dokazuje da su dužnici i vjerovnici davno digli ruke od mirnog rješavanja sporova izvan sudnica.
Nacionalnoplus