Hrvatska je i tijekom 2025. godine zadržala pozitivan migracijski saldo, odnosno broj doseljenih i dalje je veći od broja iseljenih. Ipak, novi podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je tempo useljavanja znatno usporio u odnosu na prethodnu godinu.
Prema službenim statistikama, tijekom prošle godine iz inozemstva se u Hrvatsku doselilo 56.665 osoba, dok je 37.485 stanovnika napustilo zemlju. Time je ostvaren pozitivan migracijski saldo od 19.180 osoba, što je osjetno manje nego 2024. godine, kada je razlika između doseljenih i odseljenih iznosila oko 31 tisuću ljudi.
Stranci i dalje nose pozitivan migracijski trend
Podaci pokazuju kako su glavni razlog pozitivnog migracijskog salda upravo strani državljani. Među svim doseljenima hrvatski državljani činili su tek 29,7 posto, dok su većinu činili strani radnici i druge osobe koje su u Hrvatsku stigle zbog zaposlenja ili drugih razloga.
Kod iseljavanja je situacija drugačija. Među osobama koje su napustile Hrvatsku domaći državljani imaju znatno veći udio te čine oko 35 posto svih iseljenih.
Najviše doseljenika stiglo iz Njemačke, BiH i Nepala
Najveći broj osoba koje su tijekom prošle godine doselile u Hrvatsku došao je iz Njemačke, odakle stiže oko 17 posto svih useljenika. Slijede Bosna i Hercegovina s udjelom od 11,1 posto te Nepal, koji također sudjeluje s 11,1 posto u ukupnom broju doseljenih.
S druge strane, Njemačka ostaje i najčešće odredište hrvatskih iseljenika.
Državni zavod za statistiku ističe kako značajan dio međunarodnih migracija čine strani državljani kojima su izdane dozvole za boravak i rad, a u statistiku doseljenih uključene su i raseljene osobe iz Ukrajine kojima je u Hrvatskoj odobrena privremena zaštita.
Nepalci i Filipinci među najbrojnijim stranim radnicima
Kada se promatraju isključivo strani državljani, tijekom prošle godine u Hrvatsku je stiglo:
- 264 državljana Nepala,
- 731 državljanin Bosne i Hercegovine,
- 500 državljana Filipina,
- 696 državljana Srbije,
- 986 državljana Ukrajine.
Statistika pokazuje i da među međunarodnim migrantima prevladavaju muškarci. Oni čine 66,3 posto svih doseljenih, a ujedno dominiraju i među osobama koje su se iselile iz Hrvatske, posebno u dobnoj skupini od 20 do 39 godina.
Rekordan broj selidbi unutar Hrvatske
Istodobno je nastavljen rast unutarnjih migracija. Tijekom 2025. godine adresu prebivališta unutar Hrvatske promijenilo je 73.838 osoba, što predstavlja najveći broj unutarnjih preseljenja još od 2016. godine.
Za razliku od međunarodnih migracija, kod preseljenja unutar zemlje prevladavaju žene koje čine 54,3 posto svih osoba koje su promijenile mjesto stanovanja.
Više od 30 tisuća građana preselilo se iz jedne županije u drugu, dok je nešto manji broj mijenjao mjesto prebivališta unutar iste županije.
Zagrebačka županija najveći dobitnik, nekoliko županija bilježi gubitak stanovništva
Najveći migracijski dobitnik, uzimajući u obzir i unutarnje i međunarodne migracije, bila je Zagrebačka županija, koja je ostvarila pozitivan saldo od 3.475 stanovnika. Slijede Istarska, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija, kao i Grad Zagreb.
S druge strane, negativan migracijski saldo zabilježile su Sisačko-moslavačka, Brodsko-posavska, Koprivničko-križevačka i Virovitičko-podravska županija, iz kojih se odselilo više stanovnika nego što ih se doselilo.
Kada se promatraju isključivo preseljenja između hrvatskih županija, najviše novih stanovnika privukla je Zagrebačka županija, dok su najveći odljev stanovništva prema drugim dijelovima Hrvatske zabilježile Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija.
Nacionalnoplus