Sprovod pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Srbiji, organiziran uz državne i vojne počasti, bio je trenutak koji je natjerao mnoge u regiji da pokažu svoje pravo lice.
Ono što je trebala biti zatvorena obiteljska vijest pretvorilo se u politički performans jedne države koja i dalje odbija prihvatiti presude međunarodnih sudova i suočiti se s vlastitom ulogom u ratovima devedesetih.
A reakcije koje su uslijedile – posebno na društvenim mrežama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini – pokazuju koliko je negiranje i relativizacija srpskih ratnih zločina duboko ukorijenjeno.
Val negiranja na mrežama: Od Škabrnje do Srebrenice
Prema podacima koji se prikupljaju posljednjih dana, zabilježeno je na tisuće objava koje otvoreno relativiziraju, umanjuju ili čak slave zločine za koje je Mladić osuđen na doživotni zatvor. Među njima se ističu i oni najmonstruozniji primjeri – od opravdavanja pokolja u Škabrnji do negiranja genocida u Srebrenici, koji je kao takav potvrđen pred Međunarodnim sudom pravde i Haškim tribunalom.
Riječ je o kaznenim djelima, a ne o “drukčijem mišljenju”.
Hrvatska policija je u tom kontekstu već reagirala. Zbog veličanja četništva i javnog slavljenja Mladića privedena je skupina sezonskih radnika iz BiH, dok je niz državljana Hrvatske prekršajno i kazneno prijavljen.
Slučaj zagrebačke aktivistkinje: Kad “ljudska prava” postanu paravan za govor mržnje
Jedan od najdrastičnijih primjera dolazi iz Zagreba. Riječ je o Mirjani Malbaši, pripadnici platforme Možemo!, protiv koje je podnesena kaznena prijava. Na teret joj se stavlja veličanje pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, javno poticanje na nasilje i mržnju prema građanima Hrvatske te skandalozno opravdavanje srpskih zločina u Škabrnji, dok je pripadnike hrvatskih snaga nazivala – teroristima.
Upravo ovakvi slučajevi pokazuju da se iza navodne borbe za ljudska prava često krije ideološka zaslijepljenost koja ne preza ni od najgrubljeg izokretanja povijesne istine i vrijeđanja žrtava.
Srbija se natječe u veličanju, Hrvatska šuti pred svojima
Dok se u Srbiji dio javne scene, uključujući i poznate osobe, gotovo natječe tko će izreći bizarniju pohvalu na račun Mladića, potpuno ignorirajući bol preživjelih iz BiH i Hrvatske, u Hrvatskoj problem leži u selektivnoj primjeni zakona.
Mnogi su za iste ili slične objave prošli potpuno nekažnjeno.
Posebno zabrinjava kada takve objave dolaze od osoba koje su se ranije bavile politikom i koje djeluju u nevladinom sektoru, od kojih bi se očekivala elementarna odgovornost za javnu riječ.
Splitski primjer: Aktivizam koji veliča zločinca
Takav je i primjer splitske aktivistice za ljudska prava Semine Lončar (1952.), nekadašnje čelnice danas ugašene Socijaldemokratske unije Branka Horvata i kandidatkinje srpske nacionalne manjine na nizu izbora.
Prema sadržaju koji je vidljiv na njenom Facebook profilu, Lončar u objavama veliča ratnog zločinca Ratka Mladića i otvoreno umanjuje razmjere i karakter genocida u Srebrenici. Portal Direktno do zaključenja ovog teksta nema potvrdu je li policija u ovom slučaju postupala po prijavama građana.
No jedno je jasno: ne postoji aktivizam za ljudska prava koji u isto vrijeme negira genocid i slavi njegovog izvršitelja. To je moralni i civilizacijski poraz.
Veličanje Ratka Mladića nije sloboda govora. To je kazneno djelo. I pljuska u lice svakoj žrtvi Škabrnje, Srebrenice, Vukovara i Prijedora.