U hrvatskom političkom prostoru već se godinama vode rasprave o tome gdje završavaju ovlasti vlasti, a gdje počinje politička moć. U svom tekstu Pero Kovačević upravo taj odnos postavlja u središte analize, upozoravajući na posljedice koje, prema njegovu mišljenju, nastaju kada se institucionalna vlast odvoji od stvarnih zakonskih ograničenja.
Kovačević pritom razlikuje pojmove moći i vlasti te kroz politički i društveni kontekst otvara pitanje funkcioniranja pravne države i demokratskih institucija u Hrvatskoj. Njegov tekst prenosimo u cijelosti:
Temeljni problem hrvatske političke stvarnosti jest odnos između moći i vlasti.
Sjetite se onog bahatog nastupa Andreja Plenkovića i njegovih riječi: “Ja mogu što hoću”. Nažalost oni mogu što hoće, a zašto je tako? Sa vlašću stječu moć i nisu ograničeni zakonom.
Ta dva, naoko istovjetna pojma, razlikuju se u svojoj biti. Naime, moć je utjecaj kojega posjeduju pojedinci ili grupe da svoju volju nametnu drugima bez obzira na njihove interese ili ideje. Moć se može nametati silom, uvjeravanjem ili novcem.
Moć kao zasebna cjelina, ili društvena pojava, se pojavljuje u svim segmentima svakodnevnog života bilo u jačem, ili slabijem vidu, pa zbog toga smatram da ju je korisno proučavati.
Pored toga što je dao nekoliko teorija moći, Max Weber je dao i definiciju vlasti, gdje kaže da je vlast povezana direktno sa moći i da je ona njen manifest, odnosno oblik njenog manifestiranja.
Posjedovanje moći, te vlasti u svakom slučaju daju ljudima osjećaj superiornosti i više vrijednosti što ljudi vrlo često znaju zloupotrijebiti, a sve zbog stjecanja vlastitih privatnih probitaka i koristi. Moć se obično stiče materijalno dobrim stanjem i položajem u društvu…
Ono što ovdje mene zanima jest odnos moći i političke moći, odnosno odnos moći i vlasti u Hrvatskoj.
Vlast se definira kao institucionalizirani oblik moći. Ključna riječ ovdje je “institucionalizirani.” Dakle, vlast je moć, ali institucionalizirana, a to znači da je podijeljena na političke stranke i državnu birokraciju. Vlast je moć koja je ograničena zakonom.
U društvima u kojima vlada ovakva podjela nije moguć demokratski deficit.
Ključni problem koji koči demokratizaciju hrvatskog društva jest nepostojanje jasne razlike između moći i vlasti.
Problem svih problema i temeljni razlog nefunkcioniranja pravne države u Hrvatskoj je upravo u tome što je vlast moć koja u biti nije ograničena zakonom.
Nacionalnoplus