Pitanje koliki su prihodi potrebni za ugodan život u Europi nema jednostavan odgovor, prije svega zato što je pojam „ugodnog života” iznimno subjektivan. Razine cijena drastično se razlikuju među državama, ali i unutar njihovih granica. Osim toga, na financijsku sliku utječe broj članova kućanstva, dok sam dohodak ne prikazuje cjelokupnu imovinu niti posjedovanje vlastitih nekretnina.
Ipak, određeni ekonomski pokazatelji daju prilično jasan okvir. Euronews Business izračunao je koliki je mjesečni neto prihod kućanstva potreban da bi se dosegnulo 150 posto nacionalnog medijalnog dohotka, što u ekonomiji predstavlja donju granicu višeg srednjeg dohodovnog razreda.
Tko sve čini srednju klasu?
Prema definiciji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), srednjoj klasi pripada svako kućanstvo čiji se ekvivalentni raspoloživi dohodak kreće između 75 i 200 posto nacionalnog medijalnog dohotka. Radi se o pokazatelju koji obuhvaća sve novčane prihode – od rada, ulaganja do socijalnih naknada – umanjene za poreze i doprinose te prilagođene broju članova kućanstva.
OECD tu skupinu dodatno dijeli u tri kategorije:
-
Niži srednji dohodovni razred: od 75 do 100 posto medijalnog dohotka
-
Srednji dohodovni razred: od 100 do 150 posto medijalnog dohotka
-
Viši srednji dohodovni razred: od 150 do 200 posto medijalnog dohotka
Iako ne postoji općeprihvaćena službena granica ugodnog života, Sebastian Königs, viši ekonomist OECD-a, ističe kako se s velikom vjerojatnošću može pretpostaviti da većina kućanstava s prihodima iznad 150 posto medijalnog dohotka ima dovoljno sredstava za razmjerno lagodan život.
Europski prosjek i ogromni rasponi po zemljama
U 2025. godini medijalni ekvivalentni raspoloživi dohodak u Europskoj uniji iznosi 22.939 eura godišnje, odnosno 1.912 eura mjesečno. Iz toga proizlazi da je samcu koji živi sam potrebno 2.867 eura neto mjesečno kako bi prešao prag i ušao u viši srednji sloj na razini EU-a.
Međutim, raspon među 34 europske zemlje je enorman – kreće se od svega 603 eura mjesečno u Sjevernoj Makedoniji do nevjerojatnih 6.491 euro u Švicarskoj.
Unutar same Europske unije najniži prag bilježi Rumunjska (1.023 eura), dok je na vrhu Luksemburg (6.256 eura). Prag iznad 4.000 eura mjesečno ima i nekoliko drugih visoko razvijenih europskih zemalja:
-
Norveška – 5.240 eura
-
Austrija – 4.568 eura
-
Danska – 4.524 eura
-
Irska – 4.392 eura
-
Nizozemska – 4.308 eura
Velike razlike među vodećim gospodarstvima EU-a
Promatrajući četiri najveća gospodarstva Europske unije, prednjači Njemačka u kojoj je za viši srednji sloj potrebno 3.611 eura mjesečno. Slijedi Francuska s 3.307 eura (što je oko 15 posto više od prosjeka EU-a), dok se Italija smjestila nešto ispod europskog prosjeka s 2.758 eura. Najniži prag među velikom četvorkom ima Španjolska (2.546 eura).
Razlika je iznimno uočljiva: samcu u Njemačkoj mjesečno je potrebno čak 1.065 eura više nego samcu u Španjolskoj za isti dohodovni status.
S druge strane, u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u – poput Albanije (723 eura), Turske (755 eura), Crne Gore (825 eura) i Srbije (975 eura) – taj je prag još uvijek ispod 1.000 eura mjesečno. U čak 11 država članica EU-a potreban iznos kreće se između 1.000 i 1.900 eura, pri čemu su Portugal (1.808 eura) i Poljska (1.799 eura) pri vrhu te skupine, a Bugarska (1.108 eura) i Mađarska (1.099 eura) na njezinom začelju.
Dohodak je samo dio priče: Ključna je imovina i ušteđevina
Unatoč ovim brojkama, stručnjaci naglašavaju da dohodak sam po sebi ne jamči nužno potpunu financijsku sigurnost. Nejednakost u bogatstvu, osobito kada je riječ o posjedovanju vlastite nekretnine, predstavlja sve veći izazov u mnogim zemljama.
„Neki ljudi mogu sasvim dobro živjeti i s nižim prihodima ako posjeduju vlastiti dom i žive u području s nižim troškovima života”, napominje Königs.
Eskalaciji troškova stanovanja u prilog ide i činjenica da kućanstvo sa skromnijim mjesečnim prihodima, ali sa stabilnom i brzo dostupnom ušteđevinom, lakše podnosi neočekivane troškove ili gubitak posla nego kućanstvo koje ima više prihode, ali je istovremeno opterećeno velikim dugovima i bez ikakve financijske rezerve.
Nacionalnoplus