Predstojeći hrvatski izbori se slabo prate u Srbiji. Mainstream mediji povremeno objavljuju suhoparne informacije ali više pažnje izazivaju politički sukobi koji prate predizbornu kampanju.
“Politički cirkus u Hrvatskoj“, kako se naziva u medijima, srpski tabloidi prate već nešto detaljnije, i on služi kao melem na ranu srpskog političkog cirkusa. Ako se ima u vidu da je za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatska omiljena zemlja za uspoređivanje sa Srbijom, sukob Milanović– Plenković očito služi kao neka vrsta utjehe tragikomičnoj srpskoj političkoj sceni. „Vidite da ni u Hrvatskoj, članici Europske unije (EU), nije ništa bolje”,likuju srpski tabloidi listom bliski režimu.
Slični potezi vlasti
Reakcija Ustavnog suda Hrvatske, koji je upozorio predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da ne može biti kandidat za zastupnika i premijera dok ne podnese ostavku, pokazala je da razlike ipak postoje. Žaliti se Ustavnom sudu Srbije je uzaludan posao, i kako za DW primjećuje Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, “uzaludno je također obraćati se bilo kojim sudovima i tužiteljstvu na svim razinama”.
“Mislim da je u Hrvatskoj ipak nešto drugačija priča jer su dio EU-a. Institucije tamo funkcioniraju, no ipak se i tamo vidi da smo dio istog prostora. Postavljenje Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika pokazuje da vlast pokušava minirati neke stvari, i da stavi pod svoju kontrolu institucije koje bi morale biti neovisne”, ocjenjuje Popov.
Vanjskopolitički komentator Boško Jakšić ipak primjećuje „da taj slučaj ipak pokazuje velike razlike u stupnju demokracije u Hrvatskoj i Srbiji”.
“Ovdje ne postoji ni zakonodavna, ni izvršna, ni sudska vlast. Postoji samo predsjednik države Vučić i to je dramatičan dokaz da se u Hrvatskoj gradi demokracija, a u Srbiji se razgrađuje i ono malo demokracije što je ostvareno nakon 5. listopada 2000 godine (pad Miloševićevog režima op.ur.)“, kaže Jakšić za DW.