Više od polovine ispitanika, njih oko 56 posto, smatra da je povećano izdvajanje u naoružanju opravdano. Od toga 35,2 posto smatra da je u velikoj mjeri opravdano, njih 21,3 posto da je osrednje opravdano, 36,2 posto ispitanika misli da je povećano izdvajanje u naoružavanje neopravdano, a 7,2 posto ispitanika ne može to procijeniti.
Evo i razloga onih koji se protive većem izdvajanju za naoružavanje: 20,5 posto ispitanika navodi da se novac za naoružavanje može pametnije uložiti, primjerice u znanost, obrazovanje i mirovine. Njih 20 posto misli da se tako povećava vjerojatnost za ratni sukob. Istodobno se 15,8 posto protivi oružju i rješenju sukoba oružjem i ratom.
Njih, pak, 14,3 posto smatra da naoružavanje potiče strah od rata kod građana europskih zemalja, njih 10,2 posto misli da se ne treba miješati u ukrajinsko-ruski sukob. Slijedi 9,4 posto onih koji ističu da će to osiromašiti građane te 7,3 posto onih koji misle da će to dovesti do zaduživanja država. Konkretni razlog nema 2,6 posto.
Sve zbog Rusije
Od razloga za potporu većem naoružavanju – najviše ispitanih, njih 29,4 posto, navodi da je ruska agresija na Ukrajinu veliko upozorenje svim državama. Malo manji postotak, 27,6 posto, misli da će se tako povećati opća sigurnost Europske unije. Također 25,8 posto ističe da je veće naoružavanje europskih država opravdano zbog situacije u svijetu.
Slijede oni koji misle, njih ima 12,5 posto, da to potiče razvoj vojne industrije, a time i gospodarstva, a njih 3,2 posto misli da će se tako dio oružja uputiti Ukrajini da se obrani od agresije. Ostale razloge ima 1,6 posto ispitanih. Ispitanici su odgovarali i na pitanje: Treba li Hrvatska povećati ulaganje u naoružanje i jačanje obrambene sposobnosti?.
Najviše njih, gotovo 70 posto, smatra da treba. Od toga 29,9 posto misli da treba u manjoj mjeri, 20 posto u velikoj mjeri, a 19,3 posto da treba znatno i što prije. Još 22 posto ispitanih misli da Hrvatska ne treba povećati ulaganje u naoružavanje, a 8,8 posto ne može procijeniti, navodi HRT.