Bliži nam se još jedan Uskrs koji će, nažalost, mnogi hrvatski građani dočekati s kalkulatorom u rukama. Dok se s nestrpljenjem očekuju službeni izračuni sindikata i udruga za zaštitu potrošača, preliminarna provjera cijena putem portala Koliko.hr dva tjedna uoči blagdana otkriva jasnu, ali nimalo ohrabrujuću sliku: blagdanski stol bit će postavljen u skladu s trenutnim mogućnostima, a ne stvarnim željama.
Usporedba cijena sedam ključnih artikala u osam najvećih hrvatskih gradova — Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Puli, Varaždinu i Slavonskom Brodu — pokazuje da su razlike među regijama minimalne. To sugerira da trgovački lanci drže ujednačen, ali visok pritisak na novčanike građana diljem zemlje, bez obzira na lokalnu kupovnu moć.
Šunka i jaja: Od nezaobilazne tradicije do luksuza
Zanimljivo je da je cijena kilograma kuhane vakumirane šunke gotovo “zabetonirana” na 7,99 eura u svih osam gradova. Međutim, prava razlika u kvaliteti i cijeni vidi se kod šunke kuhane u vlastitom soku, čija cijena u Puli, Varaždinu i Zagrebu doseže i do 15,39 eura, što je za prosječno kućanstvo već ozbiljan financijski izdatak.
Najveće oscilacije i dalje bilježimo kod jaja i hrena. Dok se paket od 10 jaja (L razred) u Zadru još uvijek može pronaći za 2,45 eura, u Zagrebu i Rijeci gornja granica probija 3,65 eura. Slično je i s ribom za Veliki petak; kilogram oslića u većini gradova varira od prihvatljivih 8,09 pa sve do visokih 11,99 eura, ovisno o trgovini i podrijetlu.
Tablica: Detaljan pregled cijena po gradovima
| Namirnica | Najniža cijena | Najviša cijena | Regije s najvišim cijenama |
| Kuhana šunka (1kg) | 7,99 € | 7,99 € | Ujednačeno u cijeloj RH |
| Šunka u vlastitom soku | 13,99 € | 15,39 € | Zagreb, Zadar, Split, Pula |
| Jaja (10 kom, L razred) | 2,45 € | 3,65 € | Zagreb, Pula, Rijeka |
| Mladi luk (vezica) | 0,49 € | 0,99 € | Slavonski Brod, Split |
| Rotkvice (svežanj) | 0.49 € | 0.79 € | Ujednačeno u cijeloj RH |
| Umak od hrena (260g) | 1.79 € | 2.90 € | Zagreb, Zadar, Osijek |
| Oslić (1kg) | 8.09 € | 11.99 € | Osijek, Pula, Rijeka, Split |
Uvozni paradoks: Što zapravo jedemo za Uskrs?
Ono što dodatno zabrinjava, uz same cijene koje nagrizaju standard, jest porazna statistika o podrijetlu namirnica na našim stolovima. Iako se u javnosti često ističe važnost domaće poljoprivrede, podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK) i trendovi iz prethodnih godina govore suprotno.
Šunka: Svaka treća šunka koju pojedemo — bilo da je sušena ili termički obrađena — dolazi iz uvoza, prvenstveno iz Italije i Češke.
Povrće: Domaća proizvodnja mladog luka u proteklih pet godina bilježi konstantan pad. Umjesto s domaćih OPG-ova, miris Uskrsa na naše stolove najčešće stiže s polja Italije i Španjolske.
Peradarstvo: Ni situacija s jajima nije bolja. Zbog pada domaće proizvodnje, goleme količine svježih jaja uvozimo iz Poljske, Italije, pa čak i Albanije.
Čini se da će i ovaj Uskrs potvrditi staru hrvatsku boljku: dok se građani u trgovinama bore za svaki cent popusta birajući najjeftinije opcije, domaća poljoprivredna proizvodnja nastavlja gubiti bitku s uvoznim lobijima. Tradicija je ostala, ali njezini temelji — od polja do stola — sve su manje hrvatski.
Nacionalnoplus