Crnogorska vlada povukla je novi potez u dugogodišnjem sporu s Hrvatskom oko sudbine najljepšeg jedrenjaka na Jadranu. U četvrtak je službeno utemeljeno Povjerenstvo za uređenje odnosa s Republikom Hrvatskom, s jasnim i nedvosmislenim fokusom na školski brod “Jadran”.
No, već sam naziv i definicija ovog tijela zvuče kao rukavica bačena u lice Zagrebu; za crnogorske vlasti taj je brod, crno na bijelo, “kulturno-povijesni i vojni simbol Crne Gore”.
Na čelu ovog tijela nalazi se ministar obrane Dragan Krapović, čovjek čiji su čvrsti stavovi već ranije doveli do zahlađenja odnosa. Njegova je zadaća jasna: izraditi strategiju i voditi dijalog s hrvatskom stranom, ali s polazišta da brod ostaje tamo gdje se trenutno nalazi.
Zategnuti odnosi i “nepoželjne osobe”
Situacija između Zagreba i Podgorice dodatno je opterećena teškim političkim utegom. Podsjetimo, Krapović dolazi iz redova demokrata Alekse Bečića, kojega je Hrvatska, uz Andriju Mandića i Milana Kneževića, proglasila personom non grata. Taj diplomatski presedan uslijedio je nakon što je crnogorski parlament usvojio spornu rezoluciju o Jasenovcu.
Led u komunikaciji zaleđen je još u siječnju 2024. godine, kada je hrvatski ministar obrane Ivan Anušić demonstrativno odbio susret s Krapovićem upravo zbog njegovih izjava o brodu “Jadran” i logoru Morinj.
Od tog trenutka, odnosi dviju država idu silaznom putanjom, pretvarajući tehničko pitanje sukcesije u prvorazredni politički problem.
“Dok Hrvatska traži povrat svoje imovine u Split, Crna Gora ‘Jadran’ uvrštava u vlastiti kulturni kod.”
Argumenti protiv argumenata: Split ili Tivat?
Hrvatska strana nije sjedila skrštenih ruku. Još sredinom prosinca prošle godine osnovano je hrvatsko povjerenstvo koje predvodi ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Cilj je jasan – povratak školskog broda “Jadran” u Split, kao i rješavanje pitanja ostale vojne imovine.
Iako je Grlić Radman u siječnju poručio kako nema ništa protiv da Krapović vodi drugu stranu, naglasio je da je ključno započeti razgovore i prezentirati argumentaciju.
Hrvatska se poziva na činjenicu da je matična luka broda bila u Splitu te da je brod otet u vihoru raspada bivše države.
Jedrenjak bogate povijesti kao jabuka razdora
Školski brod “Jadran”, impozantni trojarbolni jedrenjak, izgrađen je 1931. godine u Hamburgu za potrebe tadašnje kraljevske mornarice. Desetljećima je bio kovačnica mornarskih vještina pod raznim zastavama. Nakon raspada SFRJ, brod je ostao pod kontrolom crnogorske mornarice, gdje se koristi i danas.
Pitanje je može li novoformirano povjerenstvo donijeti kompromis ili će se “Jadran” pretvoriti u trajni spomenik narušenih susjedskih odnosa. Jedno je sigurno – pred oba pregovaračka tima je duga i olujna plovidba kroz arhive, dokumente i, prije svega, političku volju.
Nacionalnoplus