BOŽIĆNICE U DRŽAVNIM TVRTKAMA: Netko će dobiti 500 eura, netko jedva 250, a neki još ni ne znaju hoće li dobiti išta

Božićnice u državnim tvrtkama ove će se godine kretati od 250 do 500 eura.

To je službena slika nakon odgovora koje je Dnevnik dobio od najvećih državnih kompanija. Neke su već sve utvrdile i osigurale milijunska sredstva, druge još nisu donijele konačnu odluku, a treće šute i čekaju.

A razlika je, kad se sve zbroji, brutalna. Najveća i najmanja božićnica razlikuju se za 250 eura, za isti Božić, u istoj državi, pod istim državnim kišobranom.

HEP NA VRHU: 500 eura po radniku i račun od gotovo 6 milijuna eura

Najveću božićnicu među kompanijama koje su odgovorile na upit dobit će zaposlenici HEP grupe.

Njima će, prema Kolektivnom ugovoru, biti isplaćeno 500 eura po zaposleniku.

Brojke su ogromne. Prema podacima HEP-a, na dan 30. rujna 2026. u cijeloj grupi bilo je zaposleno 11.881 radnika. Ako svi ostvare pravo na božićnicu, ukupni trošak isplate dosegnut će približno 5,94 milijuna eura.

Drugim riječima, HEP za Božić dijeli gotovo šest milijuna eura. I to bez puno drame, jer je sve, kako kažu, po kolektivnom ugovoru.

FINA I JANAF: 350 eura, sredina koja još izgleda pristojno

U sredini ljestvice su Financijska agencija (Fina) i JANAF.

Zaposlenici Fine ove će godine dobiti po 350 eura. Isplata je predviđena Kolektivnim ugovorom, a božićnicu će primiti 2.413 zaposlenika. Za tu je namjenu osigurano 844.500 eura.

Isti iznos, dakle 350 eura po zaposleniku, isplatit će i JANAF.

To je 150 eura manje od HEP-a, ali i dalje znatno više od dna ljestvice. Za mnoge obitelji, tih 350 eura znači mirniji Božić, puniji stol i manje brige oko poklona.

DNO LJESTVICE: HŽ Infrastruktura i Hrvatske ceste ostaju na 250 eura

Manje iznose dobit će radnici HŽ Infrastrukture i Hrvatskih cesta.

Zaposlenici HŽ Infrastrukture ove će godine dobiti božićnicu u iznosu od 250 eura po radniku, sukladno važećem Kolektivnom ugovoru. Za isplatu je planirano ukupno 1,34 milijuna eura, a iznos je izračunat na temelju procijenjenog broja od 5.360 radnika.

Isti iznos dobit će i zaposlenici Hrvatskih cesta. Božićnica od 250 eura ostaje na prošlogodišnjoj razini, a s obzirom na to da tvrtka trenutačno zapošljava 486 radnika, ukupna isplata mogla bi iznositi 121.500 eura.

Dakle, duplo manje od kolega iz HEP-a. I to za ljude koji održavaju pruge i ceste po kojima cijela država putuje za blagdane.

MINISTARSTVA I SABOR: 300 eura po kolektivnom ugovoru

Zaposlenicima ministarstava i Hrvatskog sabora, prema važećem kolektivnom ugovoru, pripada 300 eura.

Nisu na vrhu, nisu na dnu. Negdje između. Ali i tu se postavlja pitanje: zašto državni službenik vrijedi 300, radnik HEP-a 500, a radnik HŽ-a 250 eura?

Odgovor je uvijek isti, kolektivni ugovor. A iza tog odgovora stoji činjenica da u Hrvatskoj nema jedinstvenog kriterija, nego svaka tvrtka, svaki sustav i svaki sindikat pregovara za sebe.

POŠTA, JADROLINIJA I LUTRIJA: Još ništa, još šutnja

Za razliku od navedenih tvrtki, u Hrvatskoj pošti odluka o ovogodišnjoj božićnici još nije donesena.

Odluku o isplati božićnice još nije donijela ni Jadrolinija, a ni Hrvatska Lutrija.

Tisuće radnika tako dočekuju prosinac bez odgovora na najjednostavnije pitanje: hoćemo li uopće dobiti božićnicu i koliku?

U trenutku kad drugi već znaju koliko će dobiti i kad će novac sjesti, oni još čekaju. A čekanje pred Božić, kad troškovi rastu iz dana u dan, najgora je vrsta neizvjesnosti.

DVIJE HRVATSKE U JEDNOJ BOŽIĆNICI

Za sada, najveća razlika među božićnicama u državnim tvrtkama iznosi 250 eura.

Na papiru to izgleda kao brojka. U stvarnom životu to je razlika između skromnog i dostojanstvenog Božića.

Jedan radnik će za 500 eura moći platiti dio režija, kupiti poklone djeci i staviti nešto na stol bez kredita. Drugi će s 250 eura morati birati što će platiti, a što će odgoditi.

I jedni i drugi rade za državu. I jedni i drugi plaćaju iste cijene u istim trgovinama. Samo im Božić ne vrijedi isto.

I zato ovogodišnje božićnice nisu samo vijest o iznosima. One su ogledalo sustava u kojem se jednakost spominje u govorima, a nejednakost isplaćuje na račune.

Nacionalnoplus

Podijeli objavu