Izmjene i dopune Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (ZOHBDR) te Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (DVO), koje je Vlada predstavila prije desetak dana, izazvale su buru reakcija među braniteljskom populacijom. Razlog je novi braniteljski dodatak koji, tvrde, ponovno stvara podjelu na “priznate” i “izostavljene”.
Premijer Andrej Plenković poručio je da se ovim potezom “ispravljaju nepravde prema hrvatskim braniteljima. Sva umanjenja koja su propisale ranije vlade vraćanje su stvari u situaciju kakva je trebala biti”. Glavni cilj je, kaže Vlada, povećati mirovine onima koji su više vremena proveli na bojišnici.
265 tisuća mirovina i 88 milijuna eura za povećanje
Prema trenutnim podacima, 265.417 hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji prima mirovinu. Najviše njih, 95.359, prima je prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), 72.636 prema ZOHBDR-u, a još 68.269 prima mirovinu određenu ZOMO-om, uz primjenu prava iz braniteljskog zakona.
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je da će mirovine rasti za 201.304 osobe, što je gotovo 76 posto svih branitelja, za što je u državnom proračunu osigurano 88 milijuna eura.
Predloženim izmjenama povećava se osnovica najniže mirovine s 0,662 eura po danu sudjelovanja u borbenom sektoru na tri eura po mjesecu, odnosno 10 centi po danu. Uvodi se i povećanje od 50 centi za mjesec dana sudjelovanja u neborbenom sektoru – vezi, logistici i transportu, inženjeriji…
Tako bi najniža mirovina trebala biti povećana za 68.908 osoba. Još 104.560 osoba dobit će braniteljski dodatak u spomenutim iznosima, ovisno o tome jesu li bili u borbenom ili neborbenom sektoru, povrh svojih postojećih mirovina.
No, kako je i sam Medved priznao na predstavljanju, 51.192 korisnika invalidskih i 15.633 korisnika obiteljskih mirovina iza smrtno stradalih i nestalih branitelja nisu obuhvaćeni najavljenim izmjenama. Upravo je to izazvalo val nezadovoljstva među braniteljima i djelatnim vojnim osobama.
“Priznati” i “izostavljeni” – pobuna dragovoljaca i DVO-a
Iako je javno savjetovanje otvoreno prije 10 dana, oba prijedloga zakona skupila su ukupno 155 komentara. I dok branitelji i umirovljene djelatne vojne osobe, policijski službenici i ostale ovlaštene osobe pozdravljaju namjeru povećanja mirovina, mahom upozoravaju da će se stvoriti nove nepravde i nejednakosti.
“Zakon je nepravedan prema braniteljima iz borbenog sektora koji su nakon rata odradili puni radni vijek i otišli u civilnu mirovinu, a kojih je nešto više od 65.000. Tu nepravdu treba ispraviti. Te ljude treba nagraditi jer su branili zemlju i još ostatak života doprinosili svojim radom”, poručila je jedna hrvatska braniteljica.
Većina komentara odnosi se na činjenicu da DVO te dragovoljci, kojih je prema procjenama između 34 i 36 tisuća, neće dobiti dodatak, iako su svoj ratni put proveli i na bojišnici i u sustavima potpore, odnosno neborbenom sektoru. Mnogi ističu da su upravo dragovoljci i policajci bili prvi na prvim crtama.
“Razlikovali bi se branitelji koji su proveli jednako vrijeme na bojištu, pretrpjeli iste ratne strahote i dali jednak doprinos samo na temelju administrativnog modela njihova umirovljenja. Unutar braniteljske populacije stvorile bi se nepotrebne podjele na ‘priznate’ i ‘izostavljene’, što izravno šteti zajedništvu onih koji su stvarali državu. Svaki mjesec u Domovinskom ratu jednako je vrijedio na prvoj crti bojišnice i na potpornim dužnostima, stoga mora jednako vrijediti i prilikom zakonskog vrednovanja u mirovini”, naveo je jedan od branitelja.
Braniteljski dodatak = plastična boca
Branitelji u komentarima ističu i da su iznosi dodatka simbolični i nedovoljni da izraze poštovanje za ono što su proživjeli. U različitim varijantama traže povećanje od 10 do čak 100 posto. Neki traže da se posebno vrednuje vrijeme provedeno u borbenom ili neborbenom sektoru od kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine, razdoblje dragovoljaca, kada Hrvatska još nije bila međunarodno priznata. Drugi predlažu drugačiji izračun mirovine temeljen i na stažu i na ratnom putu.
Jedan od branitelja je ogorčeno ustvrdio da “jedan dan u rovu i pod granatama vrijedi kao jedna povratna plastična boca”, aludirajući na to da predviđena tri eura za borbeni sektor podijeljeno s brojem dana iznose 10 centi, koliko iznosi i naknada za povratnu ambalažu.
“Posebno je nepravedno stvarati sustav u kojemu se neke branitelje dodatno vrednuje prema njihovom borbenom putu dok se djelatnicima MUP-a i MORH-a, koji su svoje pravo na mirovinu ostvarili po posebnim propisima, taj isti ratni put ne priznaje kroz isti dodatak. I još nešto. Postoje ljudi koji nikada nisu tražili liječnika da im neku bolest ‘poveže s ratom’. Nisu tražili postotke, nisu tražili privilegije i nisu od svoje bolesti pokušavali napraviti ratnu zaslugu. Šutjeli su, radili, služili i živjeli sa svojim posljedicama. Takve ljude ne treba kažnjavati zato što nisu išli tražiti ono za što možda nisu ni znali da mogu tražiti. Ako država želi ispraviti nepravde prema hrvatskim braniteljima, onda neka ih ispravi svima pošteno i prema istom kriteriju. Jedan mjesec proveden u borbenom sektoru mora imati jednaku vrijednost bez obzira na to je li čovjek nakon rata postao civilni umirovljenik, policijski umirovljenik ili vojni umirovljenik. Ne tražimo privilegiju. Tražimo jednakost”, poručio je još jedan sudionik Domovinskog rata.
Gledanje u tuđi tanjur
Iako je Sindikat policije Hrvatske (SPH) pozdravio najavljene izmjene, posebno ukidanje umanjenja mirovina od osam do 20 posto, s njihovom se podrškom ne slažu policajci i branitelji na terenu.
Oni smatraju da se ukidanje umanjenja ne može prikazivati kao povećanje, već kao vraćanje odavno stečenog prava.
“Poštovana gospodo predlagatelji zakona, ovim činom vi ovoj populaciji hrvatskih branitelja, koji su uzorno i časno radili cijeli svoj radni vijek i otišli u mirovine u skladu s postojećim zakonskim rješenjima bez invalidnosti, ništa ne dajete, ništa ne povećavate. Vi samo vraćate ono što je jedna od prethodnih Vlada uzela prije gotovo 25 godina ovoj skupini branitelja, među kojima su mnogi dragovoljci i osobe s preko 1800 dana rata u borbenom sektoru. Smatrajući povrat nečega što je prije 25 godina oduzeto kao povećanje mirovine za ovu skupinu ljudi je doslovno neprimjereno”, smatraju branitelji.
Mnogi su upozorili i na paradoks da im je mirovina s priznatim danima sudjelovanja u Domovinskom ratu niža nego ona ostvarena redovnim stažem.
Nije im jasno ni zašto su izostavljeni invalidski i obiteljski umirovljenici.
“Zamislite, gospodo, što bi se dogodilo da oporbeni zastupnici u Hrvatskom saboru ne mogu ići jesti u saborski restoran zato što nisu dio vladajuće većine. Eto, tako i mi, pojedini branitelji, gledamo u tuđi tanjur, pitajući se zašto oni mogu, a mi ne”, iskren je bio jedan od branitelja.
Mirovine ostaju tema prijepora
Branitelji su u javnom savjetovanju iskoristili priliku da se požale i na niz drugih stvari – od nemogućnosti korištenja drugog stupa, preko toga da nisu dobili braniteljska prava jer imaju manje od 100 dana u ratu, do penalizacije zbog ranijeg odlaska u mirovinu iako imaju i više od 40 godina staža.
Javno savjetovanje otvoreno je do 6. rujna, pa se može očekivati još veći val komentara i nezadovoljstva. Kako god završilo, jasno je da će i nakon ovih izmjena braniteljske mirovine ostati tema prijepora – kako među samim braniteljima i pripadnicima drugih službi, tako i u široj javnosti koja ih ionako smatra previsokima.
Prema podacima HZMO-a, prosječna mirovina po DVO-u za lipanj iznosila je 952,72 eura te je činila 61,4 posto prosječne plaće. Kod umirovljenih po ZOHBDR-u prosječna mirovina iznosila je 1443,79 eura, što je čak 93 posto prosječne plaće.
Nacionalnoplus