Na Forumu o proširenju Europske unije u Bruxellesu, gdje su se okupili predstavnici država kandidatkinja, atmosfera je planula i prije početka panela. RTL-ov reporter Mario Jurič suočio je Anu Brnabić, predsjednicu Narodne skupštine Srbije, s jednim od najosjetljivijih pitanja u odnosima dviju država – pitanjem 1740 nestalih osoba iz Domovinskog rata. Umjesto standardne diplomatske priče, Brnabić je posegnula za retorikom koja će odjeknuti i u Zagrebu i u Beogradu.
“EU proširenje? To ne ovisi o nama. A bilateralna pitanja sve blokiraju.”
Na pitanje kada Srbija realno može računati na ulazak u EU, Brnabić je poručila da sve ovisi o političkoj volji članica, ističući da je Srbija još 2021. ispunila uvjete za otvaranje klastera 3, no da ga neke države jednostavno ne žele otvoriti.
“Možete raditi reforme koliko hoćete, ali ulazak ovisi o političkoj odluci članica. Bilo koje bilateralno pitanje može zakočiti taj proces – što, po meni, nije u skladu s europskim vrijednostima,” rekla je Brnabić.
Pitanje nestalih – i hrvatska i srpska odgovornost?
Na Juričevo pitanje može li upravo pitanje nestalih zakočiti put Srbije prema EU, Brnabić je naglasila da to nije jednostrani zadatak.
“To je važno i za Srbiju i za Hrvatsku. Ne može se očekivati da radi samo jedna strana,” rekla je, dodajući da, prema tvrdnjama srpskih obitelji, u hrvatskim mrtvačnicama navodno postoje godinama neidentificirani posmrtni ostaci Srba.
A onda – frontalni napad: Thompson, ZDS i Jasenovac
Na samom kraju razgovora, Brnabić je naprasno skrenula u potpuno drugo područje, izazvavši jednu od najžustrijih izjava koje je ikad dala pred europskom publikom.
“Ono što ja pitam – kakve su to europske vrijednosti kada imate Thompsonov koncert u Zagrebu gdje, kako čujem, 400.000 ljudi viče ‘Za dom spremni’? Kako je moguće da država članica EU ne dopušta predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću posjet Jasenovcu – ni kao državniku ni kao privatnoj osobi?” ispalila je bez zadrške.
Poručila je da je takvo postupanje, po njoj, u potpunoj suprotnosti s vrijednostima na kojima počiva Europska unija – i da bi se te teme morale “zatvoriti” ako se želi normalizirati odnose.
Razgovor koji je počeo o nestalima završio je optužbama o povijesnim interpretacijama, političkim blokadama i ideološkim ranama koje ni tri desetljeća nakon rata, čini se, nisu ni blizu zacjeljivanju.