Piše: Majda Namačinski
Saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir, na konferenciji “Budućnost hrane i maloprodaje” održanoj u Zagrebu, istaknula je zabrinutost zbog kvalitete hrane na hrvatskom tržištu, posebno kada je riječ o svježim i lako kvarljivim proizvodima poput mesa.
Upozorila je da je jedan od glavnih problema nedostatak inspektora na terenu, što otežava nadzor kvalitete prehrambenih proizvoda. Povlačenja proizvoda i sumnjivi prizori na policama trgovina samo dodatno povećavaju sumnje građana u sigurnost hrane koju kupuju.
“Treba pojačati inspekcijske nadzore, i mi sami kroz svoju regulativu moramo učiniti određene iskorake. Predložili smo da se reguliraju neka pitanja koja još uvijek nisu riješena ni na europskoj razini. Tako smo s Europskom komisijom otvorili politički dijalog da se, primjerice, propišu rokovi za smrznuto meso. Danas u hladnjacima imamo tzv. dinosaure, koje nitko ne bi dao svom djetetu jesti. Sama činjenica što je to legalno nije dobra”, rekla je Petir i dodala:
“Ako propišemo kvalitetu proizvoda, onda neće biti moguće da se pod svježe prodaje nešto što je putovalo dva ili tri, pa čak i više tjedana, kao što je sada slučaj”, istaknula je. Prema njenim riječima, svježim mesom smije se smatrati samo ono koje je putovalo od farme ili tvornice do trgovine najviše 48 sati.
Istaknula je na konferenciji da su veliki problem trgovački lanci, osobito oni u stranom vlasništvu, koji u Hrvatskoj često plasiraju proizvode lošije kvalitete nego u svojim matičnim zemljama. “Uvjerena sam da se ti lanci u svojim državama ne ponašaju na način kao u Hrvatskoj i da se ne bi usudili svojim kupcima podvaljivati, primjerice, staro meso,” naglasila je. Petir je izrazila zabrinutost zbog takve prakse i istaknula potrebu za strožim kontrolama i regulacijama kako bi se osigurala kvaliteta proizvoda na domaćem tržištu.
“Oni iz svojih matičnih država izvoze tržišne viškove, vrše pritisak na naše tržište, dobivaju potporu za izvoz i industriju, i ti njihovi proizvodi zapravo predstavljaju nelojalnu konkurenciju našim domaćim proizvodima. Država mora pooštriti zakon o nepoštenim trgovačkim praksama i propisati kvalitetu poljoprivrednih proizvoda, što će omogućiti eliminaciju dijela nelojalne konkurencije, zaštitu naših potrošača, te pojačati inspekcijski nadzor. Činjenica je da se način na koji su se pojedini trgovački lanci ponašali do sada ne smije nastaviti”, kazala je Petir.
Stručnjaci preporučaju kupcima da provjere boju mesa prije kupnje, kako bi bili sigurni da je svježe. No, ispostavilo se da kupci imaju krivu percepciju oko toga kakve bi boje trebalo biti svježe meso. Naime, vakuumirano mljeveno meso trebalo bi biti ljubičasto-crvenkaste boje. Ako je meso tamnije, to obično znači da potječe od starije životinje, ali to ne znači da je pokvareno. U pravilu, crvenija boja znači da je meso starije, upozoravaju stručnjaci.
Svinjetina je, recimo, ružičasto-sive boje, a dijelovi oko kostiju ne bi smjela biti tamnija. Boja mesa peradi može varirati od plavkasto-bijele do žućkaste nijanse. Svježa piletina prepoznaje se po svjetlijoj boji i neutralnom mirisu. Govedina je, recimo, crvenkasta, ali se po boji vena životinje može vidjeti je li meso staro. Ako su vene žute, to znači da je životinja bila starija. Kupci bi trebali izbjegavati kupnju govedine koja ima sivkaste ili crne mrlje, piše Agromedia.
Profesionalni mesari upozoravaju da je kvaliteta mesa u trgovinama često znatno lošija od one iz mesnica i specijaliziranih trgovina koje se opskrbljuju izravno s farmi. Meso iz trgovina često dolazi nakon dugih transportnih lanaca, što može utjecati na njegovu svježinu. Sličan problem postoji i s ribom i morskim plodovima, koji se u mnogim trgovinama prodaju kao “svježi”, iako često nisu, pogotovo u područjima daleko od mora ili slatkovodnih izvora. Kupci su tako često zavedeni oznakama “svježe”, iako je stvarna kvaliteta tih proizvoda upitna.