Francuska je napravila odlučan korak prema digitalnoj detoksikaciji svoje mladeži. Nacionalna skupština je u ponedjeljak dala zeleno svjetlo prijedlogu zakona koji bi djeci mlađoj od 15 godina u potpunosti onemogućio pristup društvenim mrežama. Ovim potezom Pariz šalje jasnu poruku: mentalno zdravlje i sigurnost djece važniji su od algoritama Silicijske doline.
Bitka za slobodne umove i povratak knjizi
Inicijativa uživa snažnu potporu predsjednika Emmanuela Macrona, koji u platformama poput TikToka, Snapchata i Instagrama vidi izravne krivce za porast nasilja među mladima. Cilj je ambiciozan – zabrana bi trebala stupiti na snagu već u rujnu, s početkom nove školske godine.
Zastupnica Laure Miller iz centrističke stranke Renaissance slikovito je opisala trenutačno stanje:
“Djeca nam sve manje čitaju i spavaju, a sve se više uspoređuju s nerealnim standardima na ekranima. Ovo nije samo zakon, ovo je bitka za slobodne umove.”
S njom se, u rijetkom trenutku političkog suglasja, slaže i oporba. Thierry Perez iz Nacionalnog okupljanja situaciju je nazvao “zdravstvenom krizom”, zapitavši javnost koja je stvarna cijena slobode izražavanja koju plaćaju najmlađi.
Po uzoru na australski model
Francuska ne izmišlja toplu vodu, već gleda prema Australiji, koja je u prosincu prošle godine prva u svijetu uvela sličnu zabranu za mlađe od 16 godina. No, put do realizacije neće biti popločan samo dobrim namjerama.
Glavni izazovi s kojima će se Francuska suočiti su:
Tehnička provedba: Kako natjerati platforme da pouzdano provjeravaju dob korisnika, a da se ne ugrozi privatnost?
Otpor korisnika: Iskustva iz Australije pokazuju da tinejdžeri pronalaze načine za zaobilaženje digitalnih barijera.
Skepticizam mladih: Dok 73 % odraslih Francuza podržava zakon, na ulicama Pariza vlada podijeljenost. Mnogi tinejdžeri smatraju da je mjera represivna i da ih izolira od modernog načina komunikacije.
Europa pod lupom: Slijedi li lančana reakcija?
Dok se čeka očitovanje Senata i konačno glasanje, ostatak Europe pažljivo prati francuski eksperiment. Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska, Španjolska i Grčka već razmatraju slične poteze. Iako je Europski parlament pozvao na uvođenje minimalne dobne granice na razini Unije, odluka je zasad na svakoj državi pojedinačno.
Osim društvenih mreža, Francuska ide i korak dalje – planira proširiti zabranu korištenja pametnih telefona i na srednje škole, nastojeći učionicama vratiti fokus koji je davno izgubljen u moru notifikacija.