Nedavni bilateralni susret na najvišoj razini u Ohridu označio je povijesnu prekretnicu u odnosima Skoplja i Zagreba.
Potpisivanjem krupnog Sporazuma o strateškoj suradnji, koji su parafirali makedonski premijer Hristijan Mickoski i hrvatski premijer Andrej Plenković, dvije su zemlje formalizirale partnerstvo koje nadilazi klasičnu diplomatsku kurtoaziju.
Kako u intervjuu za Makedonsku informativnu agenciju (MIA) ističe veleposlanik Makedonije u Hrvatskoj Dragan Gjurchevski, riječ je o čvrstom mehanizmu koji obuhvaća ključne stupove razvoja: energetiku, gospodarstvo, sigurnost, infrastrukturnu povezanost i europske integracije.
Konkretni rezultati umjesto deklarativne podrške
Makedonska diplomacija s pravom polaže velike nade u ovaj dokument. Prema riječima veleposlanika Gjurčevskog, sporazum stvara pretpostavke za novu dinamiku institucionalne i stručne razmjene, ali i za opipljive ekonomske benefite.
„Očekujemo da će se ovo strateško partnerstvo u nadolazećem razdoblju prevesti u konkretne rezultate, što će doprinijeti povećanju trgovine, novim ulaganjima te zajedničkim energetskim i infrastrukturnim projektima“, naglašava Gjurchevski za MIA-U.
Poseban naglasak stavljen je na energetski sektor, što je potvrđeno i popratnim sporazumom između makedonskog Ministarstva energetike, rudarstva i mineralnih resursa te Ministarstva gospodarstva RH. Hrvatska, sa svojim razvijenim kapacitetima i iskustvom, postaje ključni partner u energetskoj diverzifikaciji i jačanju energetske stabilnosti čitave regije Jugoistočne Europe, stvarajući otporniji i predvidljiviji sustav opskrbe.
Gjurčevski također ističe da Skoplje nudi iznimno stabilnu i konkurentnu poslovnu klimu, zbog čega se s pravom očekuje novi val hrvatskih investicija, ponajviše u sektorima prometne infrastrukture, digitalne transformacije i obnovljivih izvora energije.
Proširenje EU: Bez političkih prečaca i identitetskih ucjena
Značajan dio ohridskih razgovora bio je posvećen zamršenom čvoru europskih integracija, u kojem Hrvatska godinama drži ulogu jednog od najglasnijih i najdosljednijih odvjetnika makedonske pozicije. Veleposlanik se u razgovoru osvrnuo i na ključnu poruku hrvatskog premijera Plenkovića koji je apostrofirao da u procesu proširenja „ne može biti prečaca za neke i sporosti za druge“.
Komentirajući prijedloge koji dolaze iz krugova utjecajnih europskih čelnika, poput njemačkog kancelara Friedricha Merza, te opravdani strah da bi Zapadni Balkan mogao pasti u drugi plan u sjeni rata u Ukrajini, Gjurčevski je poslao jasnu poruku:
-
Komplementarnost, a ne konkurencija: Podrška službenom Kijevu i politika proširenja na Zapadni Balkan moraju se promatrati kao komplementarni procesi kako bi se očuvao kredibilitet same Unije.
-
Princip zasluga: Integracije se moraju temeljiti isključivo na realnim reformama, ispunjavanju kopenhagenskih kriterija i individualnim zaslugama.
-
Crvena linija za identitet: Makedonska pozicija ostaje čvrsta i nepopustljiva – prostora za dodatne identitetske ustupke i politička uvjetovanja više nema.
Taj je stav, napominje veleposlanik, u Hrvatskoj naišao na puno razumijevanje i podršku, budući da službeni Zagreb zagovara pravičan i predvidljiv proces koji poštuje integritet država kandidatkinja.
Makedonci u Hrvatskoj: Model integracije i čuvanja korijena
Dok se na političkoj sceni grade krupni strateški savezi, na terenu već desetljećima pulsira živa i neraskidiva ljudska veza.
Makedonska manjinska zajednica u Hrvatskoj, kako javlja MIA, predstavlja ogledni primjer uspješne i duboko integrirane zajednice koja bitno obogaćuje hrvatski kulturni pluralizam.
Makedonci u Hrvatskoj uživaju snažnu institucionalnu podršku na lokalnoj i državnoj razini, a njihov je društveni život iznimno bogat.
Duhovno i društveno sidro zajednice svakako je Makedonska pravoslavna crkvena općina „Sv. Zlata Meglenska“ u Zagrebu, no kulturni otisci vidljivi su i u javnom prostoru – poput nedavno postavljene biste velikana Blažea Koneskog u zagrebačkom parku Bundek, što je snažan čin uvažavanja makedonskog jezika i književnosti.
Ono što je najvažnije za opstanak zajednice jest sustavna briga za najmlađe.
Kroz takozvani Model C, makedonska djeca u hrvatskim školama redovito i sustavno uče svoj materinski jezik, osiguravajući tako da mlađe generacije ostanu trajno i ponosno povezane sa svojim nacionalnim i kulturnim identitetom.
Nacionalnoplus/MIA