Saborska govornica u četvrtak je još jednom poslužila kao poligon za teške ideološke okršaje, u kojima se, po tko zna koji put, u režiji lijeve oporbe pokušava relativizirati povijesna uloga i legitimna skrb Republike Hrvatske za opstanak hrvatskog naroda izvan njezinih granica.
Dok se s jedne strane raspravljalo o gorućim gospodarskim i egzistencijalnim problemima, poput sudbine hrvatskih poljoprivrednika i položaja branitelja, zastupnica Dalija Orešković (DOSIP) odlučila je fokus javnosti preusmjeriti na destrukciju svega što nosi predznak hrvatskog domoljublja.
Ideološko paranje političkog prostora: Zašto Daliji smeta skrb za Hrvate u BiH?
Promatrajući kontinuitet političkog djelovanja Dalije Orešković, nameće se opravdano pitanje: zašto ova zastupnica tako uporno, neumorno i s vidljivom ostrašćenošću para hrvatski politički prostor napadajući svaku inicijativu koja afirmira nacionalne interese i identitet? Njezin najnoviji istup, u kojem je oštro napala najavljenu Rezoluciju Domovinskog pokreta o Hrvatima u BiH, zorno pokazuje neshvaćanje – ili svjesno ignoriranje – ustavne obveze Hrvatske da štiti svoj narod u susjednoj državi.
Orešković je u svom govoru poručila:
“Treba nas zabrinuti ova najavljena inicijativa o Rezoluciji kojom bi se afirmirala ideja koja snažno asocira na uspostavu Herceg-Bosne.”
Dodala je kako takva inicijativa ne pridonosi rješavanju problema hrvatskih građana – ne povećava plaće, ne gradi škole, ne jača povjerenje u pravosuđe i ne popravlja “nakaradne” izborne jedinice.
Ovakav je komentar u najmanju ruku prizemni populizam. Pokušaj da se legitimna politička potpora sunarodnjacima u BiH prikaže kao prepreka izgradnji škola ili rastu plaća u Hrvatskoj predstavlja jeftinu zamjenu teza. Skrb za Hrvate u BiH, koji su autohton i konstitutivan narod, nije i ne može biti luksuz koji se žrtvuje radi dnevnopolitičkih bodova.
No, Orešković je otišla i korak dalje, izravno udarivši na povijesni kontekst:
“Naprotiv, samo stvara nove sukobe i razdor, kako unutar Hrvatske, tako i u odnosima Hrvatske sa susjednom nam i prijateljskom BiH. Naš identitet nije Herceg-Bosna i dovoljno je reći da ta inicijativa dolazi od onih koji veličaju Antu Pavelića.”
Ovakva retorika, u kojoj se povijesna uloga Herceg-Bosne – koja je u presudnim trenucima bila ključna za opstanak Hrvata, ali i obranu same Bosne i Hercegovine od agresije – sotonizira i zlonamjerno povezuje s totalitarnim režimima iz Drugog svjetskog rata, nanosi izravnu štetu nacionalnim interesima. Umjesto argumentirane rasprave o položaju Hrvata koji su preglasani i institucionalno ugroženi u BiH, Orešković koristi prokušanu etiketu “fašizacije” kako bi diskreditirala političke neistomišljenike, svjesno unoseći nemir i razdor u hrvatsko društvo.
Prozivanja zbog političkog kadroviranja
U ostatku svog slobodnog govora, Orešković se okrenula unutarnjopolitičkim temama, kritizirajući najnovija imenovanja. Osvrnula se na postavljanje donedavnog predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatka Mateše u Nadzorni odbor Croatia Airlinesa te Ante Žigmana za guvernera HNB-a.
“To je simbol kontinuiteta politike HDZ-a koja desetljećima proizvodi isti obrazac – umjesto odgovornosti uhljebljivanje na još jednu funkciju moći. Zlatko Mateša je nagrađen za minulu i kupljen za buduću šutnju. Imenovanje Ante Žigmana za guvernera HNB-a, nakon što je Martini Dalić kao šef HANFA-e progledao kroz prste zbog povlaštenog kupovanja dionica Podravke, također je primjer političkog kadroviranja koje potkopava povjerenje građana u institucije”, istaknula je.
Paradoks na hrvatskim poljima: Izvozimo pšenicu, uvozimo smrznuto tijesto
Dok su se na ideološkoj ravni lomila koplja, HDZ-ov Ljubomir Kolarek spustio je raspravu u sferu surove ekonomske stvarnosti, upozorivši na teške probleme hrvatskih poljoprivrednika. Posebno je istaknuo nerazmjer u troškovima proizvodnje između sjevera i istoka zemlje, ali i nevjerojatan apsurd koji pogađa domaće ratare.
| Statistika pšenice u RH | Vrijednost / Udio |
| Stopa samodostatnosti | 160% (proizvodimo 3x više od potreba) |
| Izvoz sirovine | 60% proizvedene pšenice u zrnu (odmah nakon žetve) |
| Uvoz gotovih proizvoda | Masovni uvoz smrznutog tijesta, pekarskih poluproizvoda i kruha |
“Hrvatska izveze 60 posto proizvedene pšenice u zrnu odmah nakon žetve, a s druge strane masovno uvozi pekarske poluproizvode, smrznuto tijesto, gotov kruh. To znači da se domaće sirovine prerađuju vani pa se gotovi proizvodi skuplje vraćaju na domaće police”, upozorio je Kolarek.
Dodao je da naši ratari dobivaju ekonomsku europsku cijenu umanjenu za logistiku. Zbog toga se događa apsurd da u godinama rekordne žetve cijena bude iznimno niska, jer se ona ne određuje prema domaćoj proizvodnji, nego prema globalnim viškovima i spekulacijama na svjetskim burzama. “Vapaj je jasan, pomozimo proizvođačima”, apelirao je Kolarek.
Na njegove se riječi nadovezala i SDP-ova Kristina Ikić Baniček, postavivši logično pitanje: kako je moguće da su uloženi milijuni eura u poticanje proizvodnje hrane, a da je Hrvatska lani proizvela nikada manje, a uvezla nikada više hrane u svojoj povijesti?
Sukob oko braniteljskih mirovina: Pomoć ili politička prijevara?
Ni tema Domovinskog rata i prava hrvatskih branitelja nije prošla bez teških riječi. Nezavisni zastupnik Josip Jurčević oštro je napao prijedlog stranke Možemo! o povećanju braniteljskih mirovina, nazvavši ga “prijevarom” koja bi u konačnici donijela samo štetu braniteljskoj populaciji.
Jurčević je ušao u izravan verbalni okršaj sa zastupnikom Možemo! Marinom Živkovićem, ukazujući na ideološko licemjerje te političke opcije:
“Navodno se pomaže hrvatskim braniteljima, a onima koji su pucali u njih, razarali, masakrirali, ubijali organizira se čak i festival partizanskih pjesama, a zna se da su partizanske srbijanske brigade ratovale ne samo 1945. nego i 1991. godine.”
Živković mu nije ostao dužan, pokušavajući obraniti prijedlog svoje stranke financijskim argumentima. Uzvratio je kako Jurčević zapravo uvjerava javnost da je 120 milijuna eura, koliko bi branitelji trebali dobiti više, loše za njih same. “To vi morate objasniti svojim biračima”, poručio je Živković.
Zasjedanje u četvrtak još je jednom pokazalo duboki jaz u hrvatskom parlamentu. Dok desni spektar i nezavisni zastupnici nastoje zaštititi poljoprivrednu supstancu zemlje, dostojanstvo branitelja i prava Hrvata u BiH, lijevo-liberalni blok, predvođen figurama poput Dalije Orešković, koristi svaku priliku za ideološki revizionizam i napade na simbole nacionalnog zajedništva.
Nacionalnoplus