Dok val razvoda ruši rekorde i razara domove, bijela kuga hara županijama – u Erveniku na jedno rođeno dijete umrle 24 osobe!

Hrvatsko društvo suočava se s ozbiljnom krizom tradicionalnih vrijednosti i stabilnosti obitelji. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2025. godinu donose duboko zabrinjavajući trend: dok se broj sklopljenih brakova održava na sličnim razinama, broj bračnih brodoloma doživio je dramatičan skok. Hrvatska bilježi rekordan broj razvoda, što jasno pokazuje da se gotovo trećina zakonski zasnovanih zajednica raspada pred životnim i društvenim izazovima.

Svaki treći brak završava krahom: Crne brojke bračne statistike

Statistika je neumoljiva i šalje ozbiljno upozorenje. Tijekom 2025. godine u Hrvatskoj je sklopljeno 17.270 brakova, no čak 5.674 bračna para odlučila su staviti točku na zajednički život. Kada se to prevede u omjere, stopa razvedenih brakova skočila je na alarmantnih 328,5 na 1.000 sklopljenih.

Usporedbe radi, samo godinu prije, 2024. godine, situacija je bila znatno stabilnija – tada je na 17.206 sklopljenih brakova zabilježen 4.961 razvod (288 na 1.000 sklopljenih). Ovaj nagli porast broja rastava jasno indicira duboku krizu obiteljskih odnosa i institucije braka u modernom hrvatskom društvu.

Prirodni prirast i dalje u debelom minusu: Sve županije bilježe više umrlih nego rođenih

Uz raspad obitelji, Hrvatsku i dalje izjeda kronični demografski deficit. Iako prošla godina bilježi blagi, kozmetički pomak – rođeno je 32.479 živorođene djece (410 ili 1,3 posto više nego godinu prije), a umrlo je 50.007 osoba (1.073 ili 2,1 posto manje nego u 2024.) – ukupni prirodni prirast ostaje u dubokom, crnom minusu. Vitalni indeks za cijelu državu iznosi tek 64,9 rođenih na stotinu umrlih.

Koliko je situacija na terenu kritična, najbolje pokazuje podatak da baš niti jedna hrvatska županija, uključujući i Grad Zagreb, nema pozitivan prirodni prirast. Najteža je situacija u povijesno i strateški ključnim regijama. Karlovačka županija drži neslavni rekord s vitalnim indeksom od tek 46,8 rođenih na stotinu umrlih, a u stopu je prate Ličko-senjska županija (47), Primorsko-goranska (47,6) i Sisačko-moslavačka županija (49,9).

S druge strane, nešto povoljniji, ali i dalje negativan omjer bilježe Dubrovačko-neretvanska županija (82,2), Međimurska (82,0) te Grad Zagreb (81,7).

Svjetle točke na karti Hrvatske: Jasenice i Imotski prkose izumiranju

Od ukupno 555 gradova i općina u Republici Hrvatskoj, tek ih je 43 uspjelo ostvariti pozitivan demografski rezultat, dok su tri općine bile na nuli.

Apsolutni lider i demografski fenomen su Jasenice u Zadarskoj županiji, koje bilježe nevjerojatan vitalni indeks od 357,19 – tamo je rođeno 25 djece, a umrlo je svega sedam stanovnika. U istoj županiji u plusu su još i Pakoštane, Škabrnja i Bibinje.

Ponosni čuvar života je i Imotski u Splitsko-dalmatinskoj županiji sa 116 rođenih i 81 umrlim, a u toj regiji pozitivan trend drže i Makarska, Solin, Podstrana, Dugopolje te Zmijavci. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji demografski prkos pokazuju Metković, Ston, Lastovo i Župa dubrovačka, dok u Istri pozitivan predznak nose Funtana, Karojba, Tinjan i Žminj. U Primorsko-goranskoj županiji jedina svijetla točka je općina Viškovo.

Kontinentalni dio Hrvatske ima tek rijetke džepove života: Cerna u Vukovarsko-srijemskoj, Dugo Selo u Zagrebačkoj, Jesenje u Krapinsko-zagorskoj, Petrijanec u Varaždinskoj, Đulovac i Rovišće u Bjelovarsko-bilogorskoj, Voćin u Virovitičko-podravskoj te međimurske općine Pribislavec, Nedelišće, Mala Subotica i Orehovica.

Potpuni slom u Erveniku: Jedno rođeno dijete na 24 preminula

Nasuprot pozitivnim primjerima stoji surova stvarnost opustošenih krajeva. Najgori vitalni indeks u državi, od poražavajućih 4,2, bilježi općina Ervenik u Šibensko-kninskoj županiji. U toj je općini tijekom cijele 2025. godine rođeno tek jedno jedino dijete, dok su istovremeno preminula 24 stanovnika.

Ovi podaci nisu samo suha statistika DZS-a; oni su glasan krik i alarm za buđenje. Spoj rekordnog broja razvoda, koji razara temeljne stanice društva, i kontinuiranog izumiranja nacije pred sve nas stavlja ključno pitanje: kako očuvati obitelj i osigurati biološki opstanak Hrvatske?

Nacionalnoplus

Podijeli objavu