Afera oko Vedrana Pavleka i financijskog poslovanja u Hrvatskom skijaškom savezu, koja posljednjih dana poprima razmjere jednog od najvećih sportskih skandala u povijesti neovisne Hrvatske, izazvala je oštru reakciju novinarske veteranke Mirjane Hrge. U svojoj objavi, Hrga nije štedjela riječi kritike prema onima koji su, unatoč natprosječnim talentima i visokim pozicijama, pokleknuli pred zovom „prljavog novca“.
Šokantna lakoća otuđivanja milijuna Priznavši kako je isprva, zbog nevjerice, ignorirala temu koja zvuči kao „loša šala“, Hrga je istaknula kako je realnost ipak puno mračnija. Posebno ju je zgrozila činjenica da se radi o iznosu od nevjerojatnih 30 milijuna eura, koji su prema optužbama otuđeni s istom lakoćom kao da je riječ o simboličnih 30 eura.
„Toliko mi je nestvaran ovaj skandal da sam ga danima ignorirala. Tužno je to. Zašto to rade, nikada nisam mogla razumjeti“, napisala je Hrga, dodajući kako se često radi o ljudima koji su mogli živjeti ugodno i časno i bez koruptivnih radnji.
Kvarljiva roba i propust kontrolnih mehanizama Ova afera, prema njezinim riječima, širom otvara vrata „kuće korupcije“ koja nadilazi okvire bilo kojeg sportskog saveza. Hrga je povukla paralelu s rigoroznim pravilima u privatnom sektoru, gdje pogrešna kupnja kutije cigareta poslovnom karticom izaziva knjigovodstveni kaos, dok su ovdje milijuni godinama curili bez ikakve reakcije nadležnih.
Pitala se kako je moguće da nekoga tko godinama uzima toliki novac baš nitko ne zaustavi, nazvavši službena objašnjenja „pričama za malu djecu“.
Krah kriterija u državi korupcije U svom osvrtu, novinarka se dotaknula i šireg društvenog konteksta, podsjećajući na slučajeve u kojima su i najviši državni dužnosnici, poput glavnog državnog inspektora, završavali iza rešetaka.
„Čovjek se stvarno pita kakvi su to kriteriji? Tko to točno dopušta?“, zaključila je Hrga, ostavljajući otvoreno pitanje o odgovornosti sustava koji je dopustio da se unutar institucije, koja bi trebala promicati sportske vrijednosti, razvije ovakav model poslovanja.
Dok se javnost bavi razmjerima štete, ovaj slučaj ponovno stavlja fokus na „kvarljivost robe“, odnosno pojedinaca na pozicijama moći koji su osobni interes stavili ispred smisla svog rada.
Nacionalnoplus