EU PORUČUJE GRAĐANIMA: PRIPREMITE ZALIHE ZA 72 SATA – A AUSTRIJA VEĆ TRAŽI ZALIHE ZA 14 DANA!

BRUXELLES / ZAGREB – Europska komisija nedavno je ponovno pozvala građane da u svojim kućanstvima osiguraju zalihe za hitne slučajeve dovoljne za najmanje 72 sata te osmisle obiteljske planove za snalaženje u izvanrednim situacijama.

Taj poziv nije nov. Naprotiv, upućen je i u ožujku 2025. godine kao dio Strategije Europske unije za pripravnost čiji je cilj, kako piše Euronews, preusmjeriti Europu s reagiranja na katastrofe na njihovo predviđanje i pripremu za njih.

Upute postoje desetljećima – rat ih je vratio u fokus

Uostalom, sve zemlje već godinama, pa i desetljećima imaju slične upute građanima, ali su ih revidirale ili iznova skrenule pažnju na njih u proljeće 2022. godine kada je započeo rat u Ukrajini, donijevši Europi strah od vojnog sukoba na njenom teritoriju kakvog nije bilo još od vremena Hladnog rata.

No iako se savjeti za stvaranje ili popunjavanje zaliha za hitne slučajeve u europskim kućanstvima trenutno doimaju motivirani opasnošću od rata (s Rusijom), u puno većoj mjeri tiču se onih izvanrednih situacija s kakvima se Europa svake godine suočava poput potresa, poplava, šumskih požara, kibernetičkih napada ili velikih nestanaka struje.

Stoga bi, ponovno upozorava Europska komisija, građani trebali imati zalihe pitke vode, nekvarljive hrane i lijekova kao i pribor za prvu pomoć, baterijske svjetiljke, radio-prijemnik, prijenosni uređaj za punjenje drugih uređaja (power bank), novac u gotovini i slično.

Što ima Hrvatska? Dva letka – i to je to

U Hrvatskoj se na stranicama Ravnateljstva civilne zaštite odavno nalaze dva letka – Komplet za preživljavanje te Obiteljski plan za snalaženje u izvanrednim situacijama.

U usporedbi sa sličnim preporukama, brošurama i priručnicima za preživljavanje, ovaj domaći prilično je sažet.

Puno opširnije pa i psihozom rata mnogo prožetije priručnike imaju skandinavske i baltičke zemlje koje su bliže Rusiji te Njemačka.

Za razliku od dvaju letaka hrvatske Civilne zaštite, njemački Priručnik za krize i preživljavanje otisnut je na čak 68 stranica s detaljno opisanim situacijama i savjetima građanima za pripravnost u slučaju elementarnih nepogoda i drugih kriza, među kojima se spominje i rat.

Zašto se preporučuju zalihe za 72 sata?

Zašto se preporučuju zalihe baš za 72 sata, odnosno tri dana u kriznim situacijama? Procjena je da su prva tri dana presudna u izvanrednim situacijama, odnosno da toliko vremena treba hitnim službama za obaviti najnužnije intervencije poput spašavanja unesrećenih ili ponovne uspostave oštećene infrastrukture.

U skoro svim tim europskim lecima ili priručnicima stoji otprilike isto: u kompletu za preživljavanje preporučeno je imati dvije do tri litre vode za piće dnevno po osobi, nekvarljivu hranu koja može stajati izvan hladnjaka, osnovne lijekove, higijenske potrepštine, baterijske svjetiljke, radio-prijemnik, nešto novca u gotovini i osobne dokumente te hranu i opremu za bebe ako u kućanstvu ima male djece, a također i hranu za kućne ljubimce ako ih ima.

Nisu sve zemlje iste – netko traži 3, netko 14 dana!

Većina europskih zemalja preporučuje zalihe za tri dana, no ima i onih koje svojim građanima preporučuju više od toga.

Dok Belgija, Danska, Finska, Francuska, Irska, Litva, Nizozemska, Poljska, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo preporučuju trodnevne zalihe, Estonija, Latvija, Norveška, Švedska i Švicarska svoje su preporuke podigle na zalihe za sedam dana.

Njemačka svojim građanima savjetuje da je zalihe „idealno imati za deset dana”, dok je po tom pitanju najopreznija Austrija gdje se građanima savjetuje napraviti zalihe za 10 do čak 14 dana.

Austrijanci pozvani da spreme zalihe za 14 dana

Austrija je, dakle, najopreznija u Europi – građanima se preporučuje da budu spremni samostalno preživjeti i do dva tjedna bez pomoći izvana.

To je gotovo pet puta više od osnovne preporuke Europske komisije od 72 sata.

U kompletu za preživljavanje i tablete joda

Finska i Norveška zemlje su čiji se kompleti za preživljavanje razlikuju od onih u drugim zemljama po tome što se tamošnjim građanima savjetuje da u zalihama za izvanredne situacije imaju i – tablete joda.

Jod, odnosno kalijev jodid, zasićuje štitnjaču čime je u slučaju nuklearne eksplozije ili havarije štiti od apsorpcije radioaktivnog joda koji se oslobađa u atmosferu.

Norveška je prije dvije godine preporučene zalihe za izvanredne situacije povećala s tri na sedam dana nakon što je anketa tamošnje službe civilne zaštite pokazala kako je samo 47 posto kućanstava imalo dovoljne zalihe pitke vode, a samo 20 posto kućanstava je imalo tablete joda.

„Držite tablete joda kod kuće (odnosi se na djecu i odrasle mlađe od 40 godina, trudnice i dojilje) jer one mogu pružiti zaštitu od radioaktivnog joda u slučaju nuklearnih nesreća, a smiju se uzimati isključivo prema uputama nadležnih tijela”, piše u norveškom priručniku za preživljavanje.

I Latvija savjetuje svojim građanima da u kompletu za preživljavanje imaju tablete, ali ne joda nego tablete za pročišćavanje vode u bunarima. Također savjetuju građane da se informiraju o obližnjim bunarima i izvorima pitke vode u blizini mjesta svoga stanovanja.

“Rat se više ne čini nemogućim”

Službe u Njemačkoj detaljno dijeleći savjete o sadržaju kompleta za preživljavanje preporučuju i „vegetarijanske opcije” namirnica. Usto, njemački priručnik za krize i preživljavanje jedan je od onih u kojemu se nedvosmisleno spominje rat.

„U Njemačkoj doživljavamo da krize remete naše uobičajene dnevne rutine. Ekstremni vremenski događaji sve su češći. Kibernetički napadi, dezinformacije ili sabotaže dovode do napada na infrastrukturu, javno mnijenje i solidarnost. Čak se ni rat više ne čini nemogućim kao što je bio prije nekoliko godina”, piše tamo.

Slično piše i u švedskom priručniku:

„Živimo u neizvjesnim vremenima. Oružani sukobi se trenutno vode u našem kutku svijeta. Terorizam, kibernetički napadi i kampanje dezinformiranja koriste se za potkopavanje i utjecaj na nas. Da bismo se oduprli tim prijetnjama, moramo biti ujedinjeni. Ako Švedska bude napadnuta, svatko mora dati svoj doprinos u obrani njezine neovisnosti – i naše demokracije.”

U vodiču za krizne situacije koji je estonska vlada odaslala tamošnjim kućanstvima stoji pak:

„U krizi slušajte državu!”

A u litvanskom priručniku pod nazivom „Ako rat i krize dođu što trebam učiniti” mogući rat spominje se desetak puta, a jedan odjeljak je naslovljen „Što morate znati ako bude proglašena mobilizacija”.

Poruka Bruxellesa: Ne samo rat – bilo kakva nepogoda

No Europska komisija osvježivši svoju preporuku za stvaranjem trodnevnih zaliha za izvanredne situacije nije imala na umu samo rat.

Strategijom za pripravnost ciljala je na to da svako kućanstvo u EU treba biti u stanju samostalno preživjeti najmanje 72 sata u slučaju bilo kakve nepogode.

Drugim riječima – ne radi se o panici, nego o pripravnosti.

Nacionalnoplus

Podijeli objavu