Dok prosječni radni tjedan u Europskoj uniji pada i iznosi nepunih 36 sati, hrvatski radnici s prosjekom od 37,7 sati tjedno odrađuju znatno više od europskog standarda.
Europska komisija objavila je najnovije, službene statističke podatke Eurostata o duljini tjednih radnih sati u Europskoj uniji za prošlu, 2025. godinu.
Istraživanje koje je obuhvatilo radno aktivno stanovništvo u dobi od 20 do 64 godine otkrilo je zanimljiv trend: Europljani općenito provode sve manje vremena na svojim radnim mjestima.
Naime, prosječni radni tjedan na razini Europske unije sada iznosi 35,9 sati, što predstavlja jasan pad u odnosu na analizu iz 2015. godine, kada se u prosjeku radilo sat vremena dulje (36,9 sati). Ipak, unutar samih granica Unije, razlike od zemlje do zemlje prilično su drastične.
Gdje se radi najdulje, a tko najranije odlazi kući?
Kada se zagrebe ispod europskog prosjeka, vidljivo je da geografska podjela na sjeverozapad i istok/jug Europe diktira i sate provedene na poslu.
Apsolutni rekorderi po duljini radnog tjedna unutar Europske unije su Grci, koji u prosjeku odrade čak 39,6 sati. Stopu uz njih drže Bugarska i Poljska s 38,7 sati te Litva s 38,4 odrađena sata tjedno.
Na posve suprotnom kraju ljestvice nalazi se Nizozemska, država s najkraćim radnim tjednom u EU od svega 31,9 sati.
Labaviji radni tempo i bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života bilježe još Danska i Njemačka (obje 33,9 sati) te Austrija sa stabilnih 34,0 sata.
Hrvatska iznad prosjeka: Radimo više od Nijemaca i Austrijanaca
Hrvatska se po broju radnih sati smjestila duboko u zonu zemalja koje rade znatno više od prosjeka Unije. Prosječni radni tjedan u Hrvatskoj traje 37,7 sati, što znači da prosječni hrvatski radnik tjedno odradi gotovo dva sata više od općeg EU standarda, a čak blizu četiri sata više od kolega u Njemačkoj ili Austriji.
| Zemlja | Prosječan radni tjedan (u satima) |
| Grčka (EU rekorder) | 39,6 |
| Hrvatska | 37,7 |
| Prosjek Europske unije | 35,9 |
| Njemačka / Danska | 33,9 |
| Nizozemska (EU najkraće) | 31,9 |
Poljoprivrednici i menadžeri “ginu” na poslu, administracija radi najmanje
Struktura zanimanja također igra ključnu ulogu u tome koliko ćete vremena provesti na radnom mjestu. Očekivano, na razini EU najdulje stvarno odrađene sate bilježe kvalificirani radnici u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (42,0 sata).
Slijede ih menadžeri s 40,6 sati te djelatne osobe u oružanim snagama s prosjekom od 39,4 sata.
S druge strane, najkraće se radi u takozvanim osnovnim/pomoćnim zanimanjima (31,8 sati).
Uredske stolice najkraće griju administrativni radnici s okruglih 34,0 sata, dok radnici u sektoru usluga i prodaje tjedno odrađuju prosječno 34,5 sati.
Izvan EU granica tempo diktira Turska, u regiji se radi “punom parom”
Pogled na europske zemlje koje nisu članice Unije otkriva još rigoroznije radne navike. Na širem europskom kontinentu apsolutni lider je Turska s golemim prosjekom od 42,9 radnih sati tjedno.
Ništa opuštenije nije ni u našem neposrednom susjedstvu.
Građani Bosne i Hercegovine u prosjeku odrađuju 40,9 sati, dok se u Srbiji radi tek neznatno manje – 40,6 sati tjedno. Listu zemalja s izrazito dugim radnim tjednom u vrhu kontinenta zaključuje Sjeverna Makedonija s prosječnih 39,5 sati.
Nacionalnoplus