Europa crta svoju budućnost u ultrabrzim potezima. Doslovno. Europska komisija ambiciozno razvija viziju kontinenta povezanog željeznicom koja će putovanje učiniti najbržim i najugodnijim izborom. Od 2025. godine, kada je plan objavljen, ova vizija obećava revoluciju – od Berlina do Kopenhagena za četiri sata, od Sofije do Atene za šest. Pariz, Madrid, Lisabon – svi su na karti, spojeni čeličnim arterijama brzine.
We’re launching a bold plan to make high-speed rail the fastest, more sustainable way to travel across Europe by 2040. 🚆
It’s a concrete timeline to remove bottlenecks, unlock investment, and harmonise rail systems⬇️ pic.twitter.com/QH5x1eEhOS
— European Commission (@EU_Commission) November 5, 2025
Ova geopolitička ‘nesreća’ nije puka tehnička pogreška. Njezino izostavljanje snažan je geopolitički signal: Europa trenutno ne vidi Srbiju kao ključnu točku u svojim budućim međunarodnim tokovima. Za građane i gospodarstvo to znači sporije, manje učinkovito putovanje u odnosu na susjede i, što je još važnije, odgodu prijeko potrebnih ulaganja u modernizaciju infrastrukture.
Pogledajte kartu plana brzih železnica koju planira EU.
Na njoj nema prolaska kroz Beograd, ni kroz Niš, kroz koje je pre 100 godina tutnjao Orient Express. Nema prolaska ni kroz Novi Sad – jasno je da nije bezbedno.
Ovaj plan je posledica Vučićeve politike, koji dosledno… https://t.co/3qLKkLPZFT
— Здравко Јанковић 🐘 (@zdravkojankovic) November 7, 2025
Cijena izolacije: Rupa na “zlatnom tepihu”
Oštra reakcija nije izostala. Zdravko Janković, supredsjednik Beogradskog odbora Zeleno-lijevog fronta, podijelio je kartu na mreži X, otvoreno optužujući:
„Ovaj plan je posljedica Vučićeve politike, koji dosljedno provodi radikalsku viziju Srbije kao rupe na europskom zlatnom tepihu… Jasno je da nije sigurno.“
Njegova kritika rezonira s činjenicom da je modernizacija željeznice pitanje ne samo brzine, već i izbora. Dok se Europa ambiciozno okreće klimatski prihvatljivijem i bržem prometu, Srbija je ostavljena da čeka, izolirana od prometne renesanse koja se odvija tik uz njezine granice.
Pitanje koje ostaje visi u zraku nije kada će brzi vlak doći. Pitanje je: Koliko će dugo Srbija plaćati cijenu da bude izbrisana s karte kontinentalne budućnosti? Jer, da bi se ta rupa zatvorila, poručuje Janković, prvo je potrebno “s vlasti ukloniti štetočine koje jedino znaju praviti rupe”.