Dok se kovanice kune polako sele u povijest i numizmatičke zbirke, u novčanicima građana ostao je gorak okus – ne samo zbog kave koja je dvostruko skuplja, već i zbog činjenice da su namiri namirnice postale luksuz. Iako smo se službeno oprostili od bivše valute, mnogi još uvijek u glavi “množe sa 7,5”, a rezultat te matematike danas je šokantniji nego ikad.
Matematika preživljavanja
Da je kuna ostala naša službena valuta, odlazak u trgovinu izgledao bi kao scenarij iz horor filma u usporedbi s periodom od prije tri godine. Brojke ne lažu:
Krumpir: Nekadašnjih 2 kune po kilogramu danas je naraslo na nevjerojatnih 12 kuna (poskupljenje od 600 %).
Kruh: Osnovna namirnica s 5 kuna skočila je na 12 kuna.
Kava: Omiljeni ritual poskupio je dvostruko – s 8 na 16 kuna.
Psihološka zamka eura
Zašto nam se čini da trošimo više, a kupujemo manje? Psihologinja Marija Jurić upozorava na “evaziju novca” – fenomen gdje male brojke na cijenama eura stvaraju privid jeftinoće, što nas potiče na impulzivnu potrošnju. S druge strane, ekonomski analitičari poput Petra Vuškovića ističu da je sve to “tržišni mehanizam”. Dokle god su kafići puni, cijena kave smatrat će se “opravdanom”, uz tvrdnju da je, unatoč svemu, standard građana zapravo porastao.
“Ako netko 2045. godine nađe novčanice kune, može doći u HNB i zamijeniti ih po fiksnom tečaju. Kovanice su, s druge strane, postale suvenir na neka jeftinija vremena.” – Tihomir Mavriček, HNB.
Obećanja nasuprot stvarnosti
Još 2019. godine slušali smo uvjeravanja kako će uvođenje eura poskupjeti kavu za tek simbolične dvije lipe. Stvarnost nas je demantirala – cijene su postale “europske”, a mi smo ostali s više od četiri milijarde kuna koje još uvijek kruže svijetom kao podsjetnik na eru koja je završila drastičnim poskupljenjima.
Kune se možda više ne sjaje u našim novčanicima, ali njihova vrijednost u sjećanju raste svakim novim odlaskom u trgovinu.
Nacionalnoplus