Piše: Dražen Prša
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) usvojila je povijesnu Deklaraciju o hrvatskom grbu, kojom se odlučno odbacuju politizacija i stigmatizacija inačice grba s prvim bijelim poljem. Deklaracija je predstavljena 5. lipnja, simbolično na dan kada je 1848. za bana svečano ustoličen Josip Jelačić, koji je uveo hrvatsku trobojnicu sa šahovnicom kao središnjim nacionalnim simbolom.
U Deklaraciji se ističe kako su obje varijante povijesnog hrvatskog grba – s početnim bijelim ili crvenim poljem – podjednako legitimne i stoljećima korištene. Akademici jasno poručuju da je riječ o lažnim dilemama, potaknutima pseudoznanstvenim tezama i dnevno-političkim manipulacijama.
“Šahirani grb Hrvatske stilizirani je prikaz tvrđave, odnosno predziđa kršćanstva (Antemurale Christianitatis), a njegova inačica s početnim srebrnim (bijelim) poljem prisutna je u uporabi još od kraja 15. stoljeća”, stoji u Deklaraciji.
Znanost protiv politikantstva
HAZU u Deklaraciji odbacuje tvrdnje da početno bijelo polje ima isključivo veze s razdobljem Nezavisne Države Hrvatske, nazvavši takve tvrdnje “povijesno netočnima, zlonamjernima i ideologiziranima”. Ističe se da hrvatski grb s bijelim prvim poljem ima bogatu i raznoliku prošlost koja seže više od 500 godina unatrag.
“Službeni grb Republike Hrvatske zakonom je propisan i nema inačica, no povijesni grb Hrvati imaju pravo isticati u oba oblika – kako s prvim bijelim, tako i s prvim crvenim poljem”, zaključuju iz HAZU.
Povjesničari: Vrijeme je da prestanu manipulacije
Na znanstvenom skupu koji je prethodio usvajanju Deklaracije, povjesničari i stručnjaci rasvijetlili su povijesni kontekst nastanka grba. Povjesničar Ivan Jurković podsjetio je da najraniji prikaz hrvatskog šahiranog grba potječe iz Bolzana iz 1494., dok je dr. Mario Jareb upozorio da je inačica s prvim crvenim poljem bila korištena u Kraljevini Jugoslaviji i Banovini Hrvatskoj, a bijela u NDH, ali i u socijalističkoj Hrvatskoj, gdje su se obje varijante povremeno koristile.
“Nakon Domovinskog rata grb s prvim crvenim poljem postao je službeni državni simbol, ali to ne znači da se povijesni grb s prvim bijelim poljem treba zabranjivati ili stigmatizirati”, rekao je Jareb.
Deklaracija kao poziv na povijesno pomirenje
Predsjednik HAZU, akademik Velimir Neidhardt, naglasio je da se raspravama o bojama prvog polja grba pokušava diskreditirati hrvatski identitet i povijesna postignuća:
“Hrvatska akademija je savjest naroda. Ova Deklaracija označava kraj ideološkoj zloupotrebi grba i poziv je na slavljenje punine hrvatskog povijesnog identiteta.”
Poduzetnik i publicist Ante Žužul podsjetio je da je 2017. godine bilo 34 prijave zbog isticanja grba s bijelim prvim poljem, ocijenivši da “neki ne mogu podnijeti ni hrvatski grb ni hrvatsku slobodu”.
“Hrvatski grb je naša istost – ono što jesmo, naša prošlost, naša budućnost i naša sloboda”, poručio je.
Zaključak
HAZU-ova deklaracija predstavlja snažan znanstveni i simbolički odgovor na višegodišnje ideološke prijepore oko hrvatskog povijesnog grba. Umjesto suprotstavljanja povijesnih varijanti, poruka je jasna: oba oblika pripadaju hrvatskom nasljeđu i nijedan ne smije biti predmet stigme. Deklaracija je prvi korak prema povijesnom pomirenju i obrani kulturnog identiteta od politikantskih manipulacija.