Hrvatska ostaje jedno od prvih odredišta migranata i izbjeglica koji ulaze u Europsku uniju – i nezaobilazna točka na ruti krijumčarenja ljudi. Taj ilegalni biznis krijumčarima donosi do šest milijardi eura godišnje, ali odnosi i tisuće života.
Prema Planu upravljanja migracijama i azilom do 2030., koji je usvojila Vlada RH, Hrvatska jača sustav upravljanja migracijama s pet strateških ciljeva: od zaštite granica do humanog postupanja prema osobama koje traže međunarodnu zaštitu. Plan ističe da su nezakonite migracije višeslojan problem s jakom sigurnosnom komponentom.
Krijumčarenje donosi milijarde, odnosi živote
Procjenjuje se da organizirane skupine koje se bave krijumčarenjem ljudi zarađuju između 4,7 i 6 milijardi eura godišnje. Od 2016. do danas, na migrantskim rutama život je izgubilo više od 28.000 ljudi.
Prema podacima Frontexa, u 2024. u EU je ušlo 239.000 nezakonitih migranata, što je 38 % manje nego godinu ranije. Na zapadnobalkanskoj ruti, kojom prolazi i Hrvatska, evidentirano ih je 21.520, čak 78 % manje nego 2023. godine.
Plan naglašava da je za borbu protiv krijumčarenja ključno praćenje digitalnih trendova – oglašavanja krijumčarskih usluga, prodaje krivotvorenih dokumenata i korištenja kriptovaluta za plaćanja.
Hrvatska predvodi europsku operaciju „ZeBRa“
Zbog svog položaja, Hrvatska se nalazi na jednoj od glavnih migrantskih ruta. Država je zato ojačala nadzor granica, posebno prema BiH i Srbiji – dodatnim policijskim snagama i modernom opremom za detekciju kretanja.
Uspjesi na tom području prepoznati su i na razini EU-a. Hrvatska je pokrenula i vodi operativnu skupinu „ZeBRa“ (Zapadnobalkanska ruta), osnovanu pri EUROPOL-u.
Skupinu predvodi Hrvatska zajedno sa Slovenijom i BiH, a pridružile su se i Njemačka, Rumunjska, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Cilj je brža razmjena obavještajnih podataka i razbijanje međunarodnih krijumčarskih mreža.
Manje nezakonitih prelazaka granice
Nakon rekordne 2023., kada je Hrvatsku nezakonito prešlo 69.726 osoba, broj je prošle godine pao za 58 %, na 29.294. Trend pada nastavio se i ove godine – u prvih pet mjeseci zabilježeno je 4.761 nezakoniti prelazak.
Policija je prošle godine otkrila i prijavila 1.664 kaznena djela povezana s nezakonitim prelaskom granice, a prijavljeno je 1.611 osoba – 11 % više nego godinu ranije.
Migranti najčešće prelaze pješice, prateći putne smjerove ili željezničke pruge, dok se dio koristi čamcima preko Save, najviše na području brodsko-posavske policijske uprave. Najveći pritisak trenutno je na središnjem dijelu granice s BiH.
EU suradnja i digitalni nadzor kao ključ
Iako broj ilegalnih ulazaka pada, pritisak na hrvatske granice i dalje je velik. Plan upozorava da je nužna jača koordinacija unutar EU-a i veća uloga agencija Frontexa i Europola.
Predlaže se i uključivanje susjednih trećih zemalja u postojeće europske inicijative, kako bi se stvorila jedinstvena slika kretanja migranata duž cijele rute.
Cilj, poručuje Vlada, nije samo zaštita granica, nego i stvaranje humanog i učinkovitog sustava upravljanja migracijama, koji će spriječiti da ljudska patnja ostane unosan posao međunarodnih kriminalnih mreža.