Put Crne Gore prema Europskoj uniji izravno vodi preko Zagreba, a iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) u srijedu je stiglo jasno upozorenje: bez dobrosusjedskih odnosa i konkretnog rješavanja bilateralnih sporova, ulaska u europsku obitelj jednostavno nema.
Taktika i vrijeme ove poruke nisu slučajni — reakcija Zrinjevca uslijedila je odmah nakon službenog posjeta europske povjerenice za proširenje Marte Kos Zagrebu. Kako naglašavaju iz MVEP-a, načelo dobrosusjedskih odnosa predstavlja temeljni politički kriterij u procesu pristupanja EU-u, što je izričito navedeno i u samom Pregovaračkom okviru s Crnom Gorom. Iz Bruxellesa i Zagreba šalje se jednako jasna poruka: Europska unija ne želi niti hoće uvoziti tuđe bilateralne sukobe, zbog čega otvorena pitanja moraju biti žurno zatvorena.
Od ratnih zločina i logoraša do broda “Jadran” i granice na moru
Hrvatska diplomacija podsjeća kako je još krajem 2024. godine Podgorici uputila poziv na intenzivan dijalog kako neriješeni problemi ne bi opteretili samu završnicu pregovora. Iako je Zagreb godinama pokazivao značajno razumijevanje i “stratešku strpljivost”, u MVEP-u podvlače kako je sada red na crnogorskoj vladi da prijeđe s riječi na djela.
Otišlo se i korak dalje te su u priopćenju taksativno navedeni konkretni hrvatski zahtjevi, o kojima je premijer Andrej Plenković ranije ove godine otvoreno razgovarao s crnogorskim kolegom Milojkom Spajićem u Tivtu:
-
Ratno naslijeđe i žrtve: Pravedno obeštećenje hrvatskih logoraša, intenziviranje potrage za 14 nestalih osoba iz Domovinskog rata te dosljedno procesuiranje ratnih zločina.
-
Simboli i imovina: Trajno očuvanje spomen-ploče na mjestu zloglasnog logora Morinj, promjena naziva bazena u Kotoru (koji nosi ime čuvara logora), te deblokada sudskih procesa za povrat imovine hrvatskim obiteljima.
-
Infrastruktura i teritorij: Nastavak pregovora o konačnom razgraničenju na moru te povrat otetog školskog broda “Jadran”.
Sat otkucava: Podgorica želi članstvo do 2028., no rješenja se traže odmah
Cijela situacija dobiva dodatnu težinu jer vremenski okvir za reakciju nikada nije bio uži.
“Preostaje tek nekoliko mjeseci do kraja 2026. i stoga opetovano pozivamo crnogorsku stranu na konstruktivan dijalog i ubrzavanje rada na otvorenim pitanjima”, izričiti su na Zrinjevcu.
S druge strane, crnogorske vlasti ne skrivaju ambiciozan plan prema kojem namjeravaju zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja ove godine, kako bi 2028. postali punopravna članica EU-a. Međutim, nakon same pregovaračke etape slijedi proces ratifikacije u parlamentima svih država članica — uključujući i Hrvatski sabor.
Premda je premijer Plenković početkom lipnja izrazio dojam da je Crna Gora spremna ozbiljno prionuti rješavanju ovih problema koji “nisu nerješivi”, a crnogorska ministrica europskih poslova Maida Gorčević u Strasbourgu najavila optimizam u pogledu zatvaranja većine otvorenih pitanja, službeni Zagreb sada traži konkretne rezultate. Sljedećih nekoliko mjeseci pokazat će ima li Podgorica političke volje za stvarne reforme i pošten dogovor sa susjedima.
Nacionalnoplus
