Hrvatska pravosudna slika nudi nevjerojatan paradoks koji prkosi svakoj logici učinkovitog sustava. Prema službenim podacima Eurostata, naša zemlja ima uvjerljivo najviše sudaca u odnosu na broj stanovnika u cijeloj Europskoj uniji. Međutim, kvantiteta u ovom slučaju ni blizu ne rađa kvalitetu. Paralelno s gomilanjem sudačkih kadrova, Hrvatska bilježi porazne rezultate u javnosti – percepcija i povjerenje u rad domaćih sudova na samom su dnu europske ljestvice.
Čak tri četvrtine hrvatskih građana smatra da je situacija s neovisnošću pravosuđa u Republici Hrvatskoj vrlo loša ili loša. Da je riječ o dramatičnom odmaku od europskih standarda, najbolje pokazuje podatak da je prosjek nezadovoljstva na razini Europske unije manji od 35 posto. Dok se u Europi pravosuđu vjeruje, u Hrvatskoj ono izaziva duboko nepovjerenje.
Hrvatski omjer: Tri puta više sudaca od europskog prosjeka
Brojke Eurostata neumoljive su i ogoljuju nefunkcionalnost sustava. Na razini Europske unije bilježi se trend smanjenja sudačkog aparata: pretprošle godine Unija je imala blizu 16 profesionalnih sudaca na 100.000 stanovnika, što je pad u odnosu na ranije razdoblje kada ih je bilo oko 18.
Hrvatska, s druge strane, ide u potpuno suprotnom smjeru i drži neslavni kontinentalni rekord. Naša zemlja broji čak nešto više od 43 suca na 100.000 stanovnika. U usporedbi s razvijenim europskim demokracijama, te su brojke frapantne. Najmanje profesionalnih sudaca u odnosu na broj stanovnika imaju:
-
Irska (3,6)
-
Austrija (4,3)
-
Španjolska (6,2)
-
Češka (6,7)
-
Italija (7,9)
Računica je jasna i porazna – Hrvatska u odnosu na broj stanovnika ima gotovo tri puta više sudaca od prosjeka Europske unije, a od pojedinih zemalja poput Irske ili Austrije čak i deset puta više.
Zabrinjavajući trend: Dok vojska sudaca raste, pravda je građanima sve dalja
Umjesto da se sustav racionalizira i uskladi s europskim praksama, hrvatski sudački aparat iz godine u godinu samo buja. Domaći omjer dodatno je porastao u odnosu na ranije godine. Primjerice, prije pet godina Hrvatska je imala otprilike 41 suca na 100.000 stanovnika, a danas je ta brojka još veća.
Ovaj trend jasno pokazuje duboki sistemski poremećaj: dok broj sudaca kontinuirano raste, povjerenje građana u njihovu neovisnost i pravičnost strmoglavo pada. Gomilanjem kadrova očito se ne rješavaju ključni problemi sporosti, neučinkovitosti i političkih pritisaka na pravosuđe, što Hrvatsku ostavlja na europskom stupu srama kada je u pitanju vladavina prava.
Nacionalnoplus