U kolektivnoj svijesti prosječnog stanovnika njemačkih metropola, doseljenici s indijskog potkontinenta često su lice “honorarnih poslova” – oni su ti koji biciklima dostavljaju hranu po kiši i snijegu.
Međutim, najnovije istraživanje Instituta za njemačko gospodarstvo (IW) ruši te predrasude.
Brojke su neumoljive: indijski su radnici trenutno financijska elita na njemačkom tržištu rada.
Prema podacima za 2024. godinu, indijski državljani ostvaruju bruto medijalnu plaću od vrtoglavih 5.393 eura. Da bismo taj iznos stavili u kontekst, dovoljno je pogledati primanja domaćeg stanovništva – prosječni Nijemac mjesečno uprihodi 4.177 eura.
Indijci nisu jedini stranci koji su “prešišali” domaćine.
Na vrhu ljestvice društvo im prave susjedi Austrijanci te Amerikanci i Irci, dok je opći prosjek za sve strance u Njemačkoj znatno niži i iznosi 3.204 eura.
Tablica: Tko zarađuje najviše u Njemačkoj (bruto medijalna plaća)
Zašto baš Indijci? Odgovor leži u četiri slova: MINT (matematika, informatika, prirodne znanosti i tehnologija).
Upravo su to sektori koji pokreću modernu ekonomiju i nude najviše platne razrede, a Indijci su u njima apsolutni lideri. Broj indijskih stručnjaka u tehničkim zanimanjima gotovo se učetverostručio u posljednjih 12 godina.
Danas više od trećine zaposlenih Indijaca u dobi od 25 do 44 godine radi upravo u tim visokoplaćenim sektorima.
No, nije riječ samo o pukom odrađivanju posla; podaci o patentima pokazuju da su indijski inovatori između 2000. i 2022. godine povećali broj svojih prijava čak 12 puta.
Stručnjaci iz IW-a ističu da je ovaj uspjeh izravna posljedica njemačke strategije privlačenja studenata. Mladi ljudi koji dođu studirati u München, Berlin ili Aachen, nakon diplome ostaju u zemlji i postaju ključni stupovi znanosti i industrije.
“Bez kvalificirane migracije njemačko bi gospodarstvo danas teško raslo. Migracija stručnjaka iz Indije prava je uspješna priča”, zaključuje Axel Plünnecke iz IW-a.
Osim stručnosti, važan faktor je i geografija. Strani stručnjaci najčešće se koncentriraju u urbanim centrima i ekonomskim “powerhouse” regijama gdje su troškovi života veći, ali su i plaće proporcionalno izdašnije nego u ruralnim dijelovima Njemačke gdje živi velik dio domaćeg stanovništva, piše Fenix Magazin.de