Piše: Orlanda Majer
Izborna 2024. godina ostat će upamćena kao vrijeme neviđenog proračunskog galantizma, ali prvenstveno prema onima koji drže poluge moći. Tada su, pod krinkom brige za standard, plaće u javnom i državnom sektoru u prosjeku porasle za trećinu (oko 32 posto).
No, pravi šok uslijedio je kada su na red došli državni dužnosnici. Predsjedniku, premijeru, ministrima i saborskim zastupnicima osnovica je preko noći skočila toliko da su im primanja eksplodirala za nevjerojatnih 83 posto.
Prevedeno na čist hrvatski jezik: dok su prosvjeta, zdravstvo i državna birokracija dobili trećinu više, politička elita je svoja primanja praktički – udvostručila.
Istovremeno, u realnom, privatnom sektoru koji sve to financira, plaće su rasle skromnih desetak posto.
Selektivni štit: Kome je inflacija neprijatelj, a kome tek usputna vijest?
Dvije godine kasnije, svjedočimo onome na što su rijetki upozoravali. Nesalomljiva inflacija u potpunosti je progutala te povišice radnicima.
Međutim, Zoran Milanović, Andrej Plenković, Gordan Jandroković i ostatak političke svite i danas žive lagodnije nego prije dvije godine. Njihova kupovna moć ostala je netaknuta.
Razlog je jednostavan – njihove su povišice bile toliko astronomske da su stvorile neprobojan bedem protiv poskupljenja. Inflacija, koja je desetkovala kućne budžete u javnom i privatnom sektoru, političku kastu na Markovu trgu i Pantovčaku jednostavno nije ni okrznula.
Matematika nepravde: Pet puta više ministru nego učitelju, 15 puta više nego blagajnici
Brojke iz te famozne 2024. godine najbolje oslikavaju dubinu tog društvenog jaza:
-
Nastavnici u školama dobili su oko 300 eura više.
-
Liječnici u bolnicama oko 500 eura više.
-
Ministri i zastupnici osigurali su si dodatnih 1.500 eura mjesečno.
-
Blagajnice u trgovinama morale su se zadovoljiti s jedva 100 eura povišice.
Dakle, povišica jednog ministra bila je pet puta veća od učiteljske, tri puta veća od liječničke i čak petnaest puta veća od rasta plaće jedne radnice u trgovini. To je realnost aktualnog saziva vlasti u Lijepoj Našoj.
Predviđanja za 2026. godinu: Život guta ušteđevinu, a vlast ne dijeli sudbinu naroda
Danas, u svibnju 2026. godine, inflacija ponovno obara crne rekorde. Prognoze do kraja godine govore da će rast cijena u Hrvatskoj biti znatno izraženiji nego u ostatku Europske unije. Ali taj pritisak ne osjećamo svi isto.
Da su se političari tada solidarizirali s narodom, slika bi danas bila bitno drugačija.
Premijer Plenković danas mjesečno prima oko 1.500 eura više nego što bi imao da mu je povišica pratila onu liječničku. Predsjednik Milanović je u plusu za čak 1.800 eura u odnosu na isti scenarij. Saborski zastupnici i ministri svakog mjeseca inkasiraju oko 900 eura “viška” koji su si sami izglasali iznad razine rasta liječničkih primanja.
Dolaze ekonomski rezovi: Tko će prvi podnijeti teret krize?
S obzirom na globalne nestabilnosti, rast plaća se zaustavlja, a inflacijski balon ponovno napuhuje. Pred nama su ekonomski iznimno teška i stješnjena vremena. Obustava rasta plaća u javnom sektoru postat će neizbježna tema, što će pokrenuti burne političke okršaje.
Kada ti sukobi počnu, hrvatska javnost mora zadržati jasan kontekst i sjetiti se 2024. godine.
Političari koji će s govornica pozivati na štednju i “stezanje remena” u svojim novčanicima ne osjećaju ni promil onoga što proživljavaju obični građani.
Ako kola krenu nizbrdo i država bude prisiljena na rezove, prve na udaru moraju biti upravo dužnosničke plaće. A na vječito demagoško pitanje – “tko će nam se baviti politikom ako smanjimo plaće?” – odgovor treba biti kratak, izravan i narodski: A što motivira blagajnicu da svako jutro ide na posao i radi za blagajnom?
Nacionalnoplus