KAMO S 8000 TONA ŠUTE? Poznata lokacija kamo seli srušeni Vjesnik, rokovi su poprilično napeti

Tri mjeseca nakon katastrofalnog požara koji je progutao simbola zagrebačke arhitekture i novinarstva, kultni neboder Vjesnika broji svoje zadnje dane. Na terenu su se pojavili prvi radnici, a pripreme za zahtjevnu operaciju uklanjanja službeno su započele.

Dok se građani pitaju koliko će proces trajati i hoće li Slavonska avenija napokon prodisati, stručnjaci na 15. katu provode ključna ispitivanja.

Operacija “15. kat”: Testiranje izdržljivosti prije pada

Na terenu je trenutno angažirano između 10 i 15 radnika koji vrše ispitivanja na najvišim etažama. Cilj je jasan: utvrditi u kakvom je stanju konstrukcija kako bi se odabrala najsigurnija metoda rušenja.

“Vađenje valjaka betona i uzoraka armature ključno je za utvrđivanje mehaničkih karakteristika. To služi kako bi se detaljnije odredila metoda rušenja i eventualno postavljanje podupora unutar mjesec dana, prije planiranog otvaranja Slavonske avenije”, pojasnio je za RTL Mario Uroš, statičar i profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.

Iako je zgrada pretrpjela velika oštećenja, mjerenja pokazuju da se njezino stanje nije značajno promijenilo od prvih dana nakon požara. Ipak, prisutnost radnika unutar objekta nosi nove rizike, zbog čega se provode stalna daljinska mjerenja širine pukotina.

Rok od tri mjeseca: Utrka s vremenom

Pitanje koje najviše zanima Zagrepčane je – kada će bageri završiti posao? Profesor Uroš smatra da je rok od tri mjeseca realan, ali uz jedan važan preduvjet:

  • Tehnologija: Izvođač mora raspolagati vrhunskim strojevima.

  • Metoda: Strojno rušenje je opcija, ali zahtijeva preciznost zbog blizine prometnica.

  • Sigurnost: Prioritet je stabilizacija zgrade kako bi se promet na Slavonskoj aveniji normalizirao u što kraćem roku.


Kamo s planinom šute?

Osim same demontaže, pred gradskim vlastima i izvođačima je golem logistički izazov: zbrinjavanje oko 8000 tona građevinskog otpada.

Prema neslužbenim informacijama, ta bi se “planina” betona i željeza trebala preseliti na rub grada. Kao najizglednija lokacija spominje se Tišinska ulica, odnosno Jakuševec, gdje bi se otpad trebao deponirati u skladu s propisima o građevinskom otpadu.

Što slijedi?

U idućih mjesec dana fokus će biti na osiguravanju zgrade i postavljanju skela ili podupora koji bi omogućili siguran protok automobila ispod nebodera. Tek nakon toga krenut će finalna faza kojom će vizura Zagreba trajno ostati bez jednog od svojih najpoznatijih obrisa.

Nacionalnoplus

Podijeli objavu