Povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, oglasio se bivši potpredsjednik Vlade i nekadašnji čelnik HDZ-a Tomislav Karamarko. Umjesto protokolarne objave, odabrao je izrazito oštar i emotivan istup na društvenim mrežama.
Neću o Hitleru i Staljinu, pogledajmo se u ogledalo
Karamarko je poručio kako ne namjerava ponavljati lekciju o sporazumu Ribbentrop-Molotov, podjeli Poljske i savezu dvaju zločinačkih sustava koji su, kako je naveo, ubijali milijune – jedni zbog rase, drugi zbog klase.
“Sad bih trebao spomenuti Ribbentrop – Molotovljev sporazum pa podjelu Poljske pa savez dva manijakalna totalitarna sustava koji obračunavaju sa milijunima ljudi. Jedni zbog rase drugi zbog klase. Pa bolesne kreature Adolfa Hitlera i Josifa Staljina… Ne, neću. Ovo je dan kad trebamo sebe pogledati u ogledalo i okrenuti se prema dvoličnom Bruxellesu i njegovim privjescima po EU provincijama. Ovo je dan kad politička elita u Hrvatskoj treba gledati u pod”, napisao je Karamarko.
Prema njegovim riječima, upravo je to trenutak kada se hrvatska politika i javnost moraju suočiti s vlastitom nedosljednošću u osudi komunističkih zločina.
Prozivka elite i 28 Titovih ulica
U nastavku objave Karamarko se izravno obrušio na ono što naziva ambicioznim i otuđenim birokratima te “djecom crvenih dužnosnika i podobnika”. Optužio ih je za sustavno izbjegavanje suočavanja s prošlošću i za odbijanje jasne osude zločina počinjenih u razdoblju od 1945. do 1990.
Postavio je niz pitanja vladajućima:
“Što ste učinili da se obustave komunističke ali i četničke parade, koje nas vraćaju u doba mega-zločinca Tita (od Kumrovca do Srba)? Jeste li spremni spomenutu kreaturu optužiti za zapovjednu odgovornost? Kad ćete poskidati njegovo ime sa ulica u 28 gradova Hrvatske? Hoćete li ispoštovati bilo koju EU rezoluciju ili deklaraciju koja govori o nužnosti obračuna sa komunističkim totalitarizmom i svim onim što podsjeća na njega i pretočiti u odgovarajuća zakonska rješenja? Vi sigurno ne”, stoji u objavi.
Na meti i mediji, analitičari i “kulturološka balvanizacija”
Kritike nije uputio samo političarima. Na udaru su se našli i mediji, analitičari i, kako ih naziva, kvazi-povjesničari koji, po njegovom sudu, ne žele imenovati zločince niti stati na stranu povijesne istine.
Posebno se osvrnuo na stanje u kulturi, govoreći o “smradu 90-ih kroz takozvanu kulturološku balvanizaciju i ‘cajkašenje’ hrvatske kulture i tradicije”. U tom kontekstu upitao je zna li javnost uopće čemu služi 40 najavljenih kulturnih centara.
Povukao je i paralelu između ljetnih požara koji haraju Dalmacijom i, kako kaže, neugašenih velikosrpskih pretenzija i mitomanije.
“Hrvatska kao smetlište EU otpada”
Završni dio objave bio je najteži. Karamarko je položaj Hrvatske unutar Europske unije opisao kao ponižavajući, nazvavši zemlju “smetlištem kancerogenog EU otpada” i odredištem za izvoz nekvalitetne hrane, dok je politički status sažeo formulacijom o “šepavom briselskom harlekinu”.
Unatoč takvoj dijagnozi, poručio je da vjeruje u dolazak vremena “normalnih ljudi, i Hrvata i Srba” te da dolazi vrijeme istine, svijesti i savjesti.
“A politički smo šepavi briselski harlekin… Doći će dani istine, prije no mislite. Velik je Bog. Zašutite i ne spominjite europske vrijednosti jer vaše su lakirane briselske cipele još uvijek u debelom balkanskom blatu. Eto, zato predlažem da obilježimo Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma. Ali i hrvatskog licemjerja i kukavičluka”, zaključio je bivši predsjednik HDZ-a.
Nacionalnoplus