Jedna od najrevolucionarnijih infrastrukturnih i prometnih transformacija u modernoj povijesti hrvatskih prometnica kuca na vrata. Legendarne naplatne kućice, nervozno traženje sitniša po pretincima automobila, uzimanje papirnatih kartica i višak kilometarskih kolona na izlazima s autocesta odlaze u trajnu mirovinu.
Službeni početak rada potpuno elektroničkog sustava naplate, nazvanog Crolibertas, zakazan je za 1. ožujka 2027. godine. Time se hrvatske autoceste napokon pridružuju suvremenim europskim standardima protočnosti prometa.
Kako će funkcionirati nova tehnologija?
Umjesto klasičnog fizičkog zaustavljanja, vozači će autocestama prolaziti u punoj brzini. Novi model propisan Zakonom o naplati cestarine temelji se na dvjema glavnim tehnologijama: postojećim ENC uređajima koji rade na frekvenciji od 5,8 GHz te naprednim sustavima za automatsko prepoznavanje registarskih pločica.
Za vlasnike osobnih automobila i lakih vozila bit će omogućen slobodan izbor između ove dvije opcije, dok će vozači teških teretnih vozila i autobusa i dalje imati obvezu korištenja ENC uređaja.
Umjesto sadašnjih kućica, duž cijele mreže autocesta niču takozvani portali – posebne čelične konstrukcije opremljene visoko preciznim kamerama i optičkim senzorima. Planira se postavljanje ukupno 212 portala, od čega najviše na frekventnoj autocesti A1 (67 portala), slijedi A3 sa 38, Istarski ipsilon (A9) s 23, te A8 s 22 portala, dok će ostatak pokrivati preostale pravce poput A2, A4, A5, A6, A7, A10 i A11.
Građevinski radovi već su u punom zamahu; prema posljednjim podacima s terena, više od stotinu portala već je postavljeno, a dio njih u pokusnoj fazi već uspješno komunicira s postojećim ENC uređajima. Nadležna tijela i Hrvatske autoceste (HAC) čvrsto ostaju pri zacrtanom roku.
Što vozači moraju poduzeti?
Za udoban prijelaz na digitalni sustav vozači osobnih vozila imat će dva jednostavna puta. Prva je opcija ostanak na provjerenom ENC uređaju, dok je druga potpuno digitalna – registracija vozila putem registarskih oznaka koje se izravno povezuju s valjanim sredstvom bezgotovinskog plaćanja (poput kreditnih kartica).
U tom slučaju, fizički uređaj u automobilu uopće neće biti potreban. Kamere na portalima skenirat će tablicu, a računalni sustav u pozadini automatski će povezati prolazak s korisničkim računom i skinuti odgovarajući iznos cestarine.
Za one koji se ne stignu registrirati unaprijed putem interneta ili mobilne aplikacije, HAC planira ostaviti takozvane namjenske brze staze na prostoru bivših naplatnih postaja. One će služiti kao posljednja točka za brzu registraciju i rješavanje statusa prije nastavka putovanja.
Što ostaje potpuno nepromijenjeno?
Mnogi su vozači s pravom postavili pitanje hoće li postavljanje portala na pojedinim dionicama – poput zagrebačke obilaznice – značiti uvođenje potpuno novih nameta. Iz HAC-a stiže jasan i umirujući odgovor: vožnja zagrebačkom obilaznicom i dalje se neće naplaćivati. Postavljeni portali na tom području služe isključivo u tehničke svrhe praćenja i održavanja cjelovitog sustava.
Dolazak Crolibertasa ne znači ni ukidanje pravednog načina naplate prema stvarno prijeđenoj kilometraži. Cestarina će se i dalje obračunavati razmjerno dionici koju vozilo koristi, ali bez dosadašnjeg gubljenja vremena, živaca i goriva na fizičkim rampama.
Hrvatski vozači tako za manje od godinu dana mogu očekivati ono što su godinama priželjkivali – bržu, sigurniju i moderniju vožnju bez zastoja. Sve detaljne upute i korake za registraciju građani mogu pratiti na službenoj internetskoj stranici sustava Crolibertas.