Piše:Suzana Pavlović
Galerija “Krsto Hegedušić” Petrinja osnovana je 1987. kao memorijalna galerija tijekom Univerzijade 1984. adaptacijom neoklasicističke zgrade vatrogasnog spremišta pod arhitektom Davorom Salopekom. Služila je ponudi petrinjskog kulturnog sadržaja. Pučkom otvorenom učilištu Hrvatski dom priključena je 1988.
Na otvorenju su predstavljeni donirani radovi K.Hegedušića i suradnika njegove Majstorske radionice Akademije likovnih umjetnosti Zagreb 1950.-1975. za stalnu postavu s kasnijim prikupljanjem i prezentacijom njegovih radova uz umjetničke suradnike. Fundus je popunjavan drugim umjetnicima izlagačima i zaslugama Petrinjaca.
Kataloške članke napisali su ravnatelj zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt Vladimir Maleković i Milan Sigetić, autor monografije o Hegedušiću i Vjesnikov novinar.
U Domovinskom ratu nestalo je 676 umjetnina. Krajem okupacije zateklo se 42 umjetnine. Pojedine su završile u kućama i vraćane Galeriji. U Zagrebu je restaurirano osamnaest oštećenih djela. Prema podacima Ministarstva kulture i medija otuđeno je 60 slika. Vraćene su dvije nestale okupacijom.
Bilo je dvanaest originalnih Hegedušićevih radova kao najvrijednijih eksponata. Njegovih osam ulja na platnu nije pronađeno. Pronađeno je šest djela, uglavnom crteža, poput “Lik seljaka”, “Bogec Bistrički” i “Zeleni kader”.
Iz Srbije je u hrvatske muzeje, crkve, manastire i arhive vraćeno 29.885 pokretnih kulturnih dobara. Ministarstvo tvrdi da je dokumentacija s popisom i katalogom umjetnina te pokretnih kulturnih dobara otuđenih u ratu za koje je nepoznato gdje su proslijeđena Ministarstvu unutarnjih poslova, Interpolu i Europolu.
Galerija je ratom zapuštena i oštećena, ali cjelovitih zidova. Koristila ju je Jugoslavenska narodna armija i paravojne formacije. Obnovljena je s uređenjem podruma, centralnim grijanjem i klimatskim sustavom.
Sliku “Sirena u Veneciji” Ferdinanda Kulmera kupila je Galerija “Mona Lisa” 2015. na zagrebačkom Britanskom trgu. Vraćena je Petrinji nakon provjere i bez naknade.
Ista je galerija 2019. kupila nestali “Oblak sa znacima” Ordana Petlevskog u dobrom stanju. Nepoznato je kako ju je prethodni vlasnik nabavio. Sliku je preuzela Jasna Crnković.
Inicijativom ministra kulture Bože Biškupića fundus je obnovljen donacijom 37 umjetničkih radova suradnika Hegedušićeve Majstorske radionice. Unutar 230 izložbi do 2014. u vlasništvo je upisano 337 radova hrvatske likovne i primijenjene umjetnosti i dizajna.
Redovni program promicanja hrvatske i suvremene umjetnosti ostvaruje se od 1996. Prezentira se i promovira lokalna umjetnička i kulturna baština uz aktualnu scenu.
Zgrada je dvoetažna s prizemljem za umjetnine i podrumom za zavičajnu muzejsku zbirku što nisu odgovarajući uvjeti za stalni postav i druge umjetnine.
Posjeduju se dvije mape “Ribar” i “Buqe gena” Petrinjca Ivana Kožarića, portret K. Hegedušića autora Zlatka Kauzlarića Atača te rad multimedijalne svjetski poznate umjetnice Marine Abramović “Sretonosni pojas II”.
To je stečeno zalaganjem Galerije za afirmacijom umjetnika vezanih za Petrinju rođenjem, djelovanjem ili povezanošću s K.Hegedušićem. Abramović je bila učenica njegove Majstorske radionice.
Anton Cetin, slikar i grafičar, poklonio je 80 radova i šest crteža s Likovne akademije pod Hegedušićevim mentorstvom.
Galerija posjeduje radove umjetnika nastavnika likovnog odgoja u petrinjskim školama poput “Pieta” Viktora Samuela Bernfesta. Mila Vod, prva hrvatska školovana kiparica izradila je prvu gradsku javnu skulpturu-spomenik Stjepanu Radiću.
Čuvaju se slikarska djela Petra Salopeka, Antuna Borisa Švaljeka i Lovre Findrika.
Findrik je kipar koji je izradio brončanu skulpturu “Čovjek i bik” ispred mesne industrije “Gavrilović” 1972.
Postoji zbirka umjetničke fotografije, računalne grafike, obojenog stakla i lončarskih predmeta.
Lončarska zbirka specifična je po lončarskim predmetima Mateja Stanešića, posljednjeg živućeg petrinjskog lončarskog majstora.
Tristotinjak je naslova likovne umjetnosti, kataloga, monografija i razglednica Grada Petrinje te doprinos razvoju digitalnog tiska grafičara i profesora Vilka Žiljka.
Priređivane su izložbe ciklusa “Skriveno blago Galerije” Zvonimira Martinovića, petrinjskog slikara i bivšeg galerijskog voditelja.
Ugledna petrinjska obitelj Gener Gradu je darovala radove Vilima Muhe, Ivana Tucića, Ive Pejakovića, Josipa Stanića Staniosa i drugih.
Donirani su radovi umjetnice, kiparice i slikarice Vere Fischer koja je u Drugom svjetskom ratu radila u petrinjskoj Narodnoj fronti.
Galerija je teško potresno stradala statičarske procjene crvene oznake neupotrebljivosti. Stražnji dio potpuno se srušio. Popucali su svi zidovi.
Tadašnji ravnatelj POU Hrvatski dom Milan Herceg govorio je o vjerojatnom rušenju zgrade umjesto faksimilske rekonstrukcije sukladno odluci stručnjaka.
Umjetnine su evakuirali stručni timovi Ministarstva kulture i medija, Muzejskog dokumentacijskog centra, Galerije “Klovićevi dvori”, Muzeja za umjetnost i obrt i galerije sa Stožerom civilne zaštite.
Prva sjednica Vladinog Stožera civilne zaštite za otklanjanje posljedica potresa u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji održana je u Petrinji 4.siječnja 2021. Odluka o imenovanju Stručne skupine za evakuaciju umjetnina Galerije Krsto Hegedušić u Petrinji donesena je 5.siječnja 2021.
Hrvatska gorska služba spašavanja jedina je imala dozvolu ulaska u zgrade zbog preopasnih dijelova čuvaonice. HGSS je umjetnine izvlačila izlaznim stepenicama i kroz krovni prozor.
Sudjelovale su talijanske “Plave kacige” za zaštitu baštine od 11. do 15.siječnja 2021. kao ispomoć hitnih mjera zaštite i evakuacije pokretne baštine. Ujedno je evakuirana etnografska zbirka “Hosi” iz zgrade petrinjske Srednje škole i ikone ikonostasa pravoslavne crkve sv.Nikole u Petrinji.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek sastala se s posebnom talijanskom karabinjerskom jedinicom za kulturnu baštinu. Zahvalila im se na aktivnom sudjelovanju i razmjeni znanja i vještina s hrvatskim konzervatorima. Tada je bio dogovoren nastavak talijansko-hrvatske suradnje u budućim fazama zaštite i obnove zaštićene baštine.
Operativni voditelji bili su Luigi Spadari, Francesco Progida te restaurator Paolo Scarpiti iz Ministarstva kulturne baštine i turizma Republike Italije. Pomoć “Plavih kaciga” omogućio je ministar kulture i turizma Dario Franceschini. Pomoć je ponudio još 29.prosinca 2020.
Za pojedina dobra čekalo se stjecanje sigurnosnih uvjeta zbog štete objekata i straha od novih potresa. Herceg je rekao da umjetnost i kultura “privremeno” napuštaju grad pohranom u sisački Gradski muzej.
Povećavanjem galerijskog fundusa korišten je tavanski prostor informatičke učionice za depo. Dio skulptura bio je u skladišnom prostoru na mjestu restorana.
Ministarstvo kulture i medija pristupilo je prvom pregledu stradale baštine po popisima štete nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara metolodogijom korištenom 2020. nakon proljetnog potresa. Nadležnost popisivanja štete imali su stručni djelatnici ministarstva kulture sa stručnim službama Hrvatskog državnog arhiva te Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Osnovan je stručni tim pripreme podloge valorizacije i pristupa obnovi. Herceg je napominjao tadašnju uranjenost govora vrijednosti spašenog fundusa kojeg je prvo trebalo popisati, evidentirati štetu i procijeniti bez potrebe restauracije umjetnina dobrog stanja.
Martinović je pohvalio Galeriju “Klovićevi dvori” zbog slanja sanduka i omogućenog prijevoza građe u Sisak.
Iva Validžija iz Muzejskog dokumentacijskog centra u stručnom radu opisala je evakuaciju petrinjskih umjetnina. Navela je 430 muzejskih predmeta.
Kustosice Muzejskog dokumentacijskog centra i Muzeja za umjetnost i obrt su sa Stručnom skupinom za evakuaciju radile na prihvatu i pohrani. Angažirani su konzervatori iz cijele Hrvatske.
Izvlačenje građe počelo je 7.siječnja 2021. u 10 sati ujutro. Treći dan pridružio se restaurator Neven Peko iz sisačkog Muzeja.
Preduvjet evakuacije bila je precizna dokumentacija za jednostavno praćenje smještaja građe. To se u petrinjskom slučaju pokazalo manjkavim zbog nepotpuno vođene evidencije odnosno inventarnih oznaka. Kompletna građa je fotografirana zajedno s oštećenjima.
Inventarsku oznaku imala je 291 umjetnina, a 139 dobilo je onu privremenu izrađenu u Sisku. To je unošeno u Microsoft Excel tabele čime se dobio ukupni broj građe. Validžija je istaknula da će se “kada se u budućnosti zaposli stručna osoba u Galeriji Krsto Hegedušić moći utvrditi pripada li pojedini predmet bez broja fundusu ili ne”.
Prvo je pristupljeno građi iz zgrada POU Hrvatski dom. Svi postupci provođeni su sukladno uputama i konzervatorskom nadzoru. Sudjelovalo je deset osoba.
Drugi dio trajanja tjedan dana bio je prihvat umjetnina u Gradski muzej Sisak zajedno s njihovom identifikacijom, dokumentiranjem, preventivnom zaštitom i pohranom aktivnošću četiri osobe. Trebala su 304 radna sata za potpunu evakuaciju petrinjske Galerije.
Građa je omatana u zračne folije, sortirana prema dimenzijama i pakirana u označene kartonske kutije smještene na police. Umjetnine većih dimenzija fiksirane su užadima kako ih podrhtavanja tla ne bi oštetila. Zabilježena je točna lokacija svakog pojedinog predmeta zbog lakšeg pronalaska. Muzej Grada Rovinja poslao je kombi beskiselinske opreme i pucketave zračne folije za evakuaciju građe.
Konačni sisački dokument spašene građe iz Petrinje bilježi i ustanovu odakle je došla zbog razlikovanja od ostale pridošle građe s područja Sisačko-moslavačke županije.
Sva dokumentacija poslana je svim evakuacijskim sudionicima, Ministarstvu kulture i medija, Gradskom muzeju Sisak, Konzervatorskom odjelu Sisak i Gradu Petrinja.
Tijekom evakuacije u Petrinji je bio državni tajnik ministarstva kulture i medija Ivica Poljičak. Iznio je i o stručnoj pomoći obučenih stručnjaka iz Italije za izvlačenje umjetnina iz teško oštećenih i za život opasnih objekata.
Podloga hrvatskog evakuacijskog tima bila su znanja stečena na radionici projekta RE-ORG održanoj u zagrebačkom Etnografskom muzeju 2017.
Petrinjska povijesna cjelina sastoji se od 527 pojedinačno zaštićenih zgrada različitih stupnjeva oštećenja.
Uspostavljena je koordinacija sa Stožerom civilne zaštite i komunalnim službama za propisno uklanjanje ruševine s dogovorima postupanja pri odlaganju dijelova zaštićenih zgrada najteže stradale povijesno-kulturne petrinjske cjeline i o modelu obnove.
Hrvatski dom 23.ožujka 2021. objavio je o izložbi fotografija potresom uništene Galerije i glavne zgrade na drugoj strani ceste.
Na ploči koja je stajala na gradilištu galerije pisalo je sljedeće:
Portal Zagreb moj grad pisao je 14.lipnja 2021. kako je kulturno-povijesna cjelina Petrinje potpuno razrušena s pojedinačno zaštićenim kulturnim dobrima koje će trebati “rušiti do kraja”. Taj medij je naveo:”Rušit će se i Galerija Krsto Hegedušić”.
U tzv. radnom posjetu HDZ ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izrazio je kako, pak, nije bilo potrebno potpuno rušiti staru gradsku jezgru. Naglasio je o mogućnosti obnavljanja kulturno-povijesne cjeline.
Grad Petrinja isplatio je 16.500 kuna projektni zadatak-galerija Arhitekturi Fajs Petrinja 24.srpnja 2022.
Milan Herceg 2022. potrošio je 150 kuna na kiflice.
Proknjiženo je 46.875 kuna za arhitektonski snimak postojećeg stanja-idejni arhitektonski projekt za Galeriju.
U pregledu prihoda, primitaka, rashoda i izdataka iz fondova EU vidljiv je RKP 28846-POU Hrvatski dom-Fond solidarnosti iznosa 652.000 eura alociranih za izradu projektne dokumentacije i provedbu mjera zaštite Galerije “Krsto Hegedušić”, J.J. Strossmayera 1, Petrinja.
Strabagu je 27.studenog 2023. isplaćeno 248.145,84 eura radova na konstruktivnoj obnovi zgrade Galerije (dodatna ulaganja na građevinskim objektima). Dospjeće je bilo 27.prosinca 2023. Izvor financiranja je pomoć proračunskim korisnicima iz nenadležnih proračuna.
Strabagu je 31.listopada 2023. isplaćeno za prvotne radove konstruktivne obnove objekta odnosno dodatna ulaganja na građevinskim objektima 95.185,83 eura. Dospjeće je bilo 20.prosinca 2023. Izvor financiranja također je pomoć proračunskim korisnicima iz nenadležnih proračuna.
Komes, Bačić i župan Ivan Celjak već su kazneno prijavljeni Uredu europskog javnog tužitelja za serijske financijske prevare obnove glavne zgrade POU Hrvatski dom.
Obuljen Koržinek izjavila je o Sporazumu suradnje s Gradom Petrinjom temeljem Programa cjelovite obnove kulturno-povjesne cjeline. Time je ministarstvo odredilo konzervatorski pristup obnovi pojedinačno zaštićenih zgrada s propisanim centraliziranim pristupom obnovi.
Naglasila je prioritetno postupanje na najvrijednijem fondu graditeljske baštine neovisno o vlasništvu i namjeni zgrade s obzirom na trenutnu petrinjsku ekonomsku i demografsku strukturu.
Nacional je 9.prosinca 2024. objavio o Obuljen Koržinek kako Ured europskog javnog tužitelja želi dokazati da je glava hobotnice pronevjere novca sanacije potresnih šteta. Visoki dužnosnik administracije premijera Plenkovića otkrio im je da EPPO aktivno radi na utvrđivanju njene kaznene odgovornosti u aferi Geodetski fakultet. Ministrica je poručila da su to “samo neki napisi” s važnosti prolaska svih financijskih revizija.
Arhitekturi Fajs proknjiženo je 3.875 eura na 30.prosinac 2024. za energetski pregled i certifikat glavne zgrade POU Hrvatskog doma Petrinja istaknutog Upravnog odjela za društvene djelatnosti, Služba kulture. Izvorom financiranja je pomoć Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih zbog ulaganja na tuđoj imovini radi prava korištenja.
Reliance Split isplaćen je 27.387,50 eura za izvođenje radova cjelovite obnove Galerije K.Hegedušić odnosno dodatnih ulaganja na građevinskim objektima iz pomoći proračunskim korisnicima nenadležnih proračuna. Račun je od 28.veljače 2025., dospjeća 20.travnja 2025.
Eptisa Adria Zagreb 28.veljače 2025. naplatila je 1.053,58 eura za obnovu zgrade Galerije (dodatna ulaganja na građevinskim objektima).
Krear projekti Zagreb naplatili su 46.875 eura arhitektonski snimak postojećeg stanja-idejni arhitektonski projekt (Galerija Krsto).
Dok Galerija Krsto Hegedušić još izgleda kao da je prošla njemačko bombardiranje, primjerice, davne 1942., Validžija je izrazila potrebu i nužnost postojanja interventne skupine stručnjaka (kustosa, restauratora i konzervatora), koja bi u elementarnim nepogodama i prijetnjama muzejskog građi bila na terenu u hitnim evakuacijama.
Muzejski djelatnici nerijetko jesu pripadnici HGSS-a s važnim znanjem postupanja pri izvlačenju umjetnina iz oštećenih zgrada i čuvaonica. Navela je da takvi u evakuaciji petrinjske galerijske građe nisu sudjelovali.
Validžija se pozvala na uzor “Plavih kaciga” uz druge hitne službe s kojima bi se moglo osmisliti timove muzejskih i drugih stručnjaka područja zaštite kulturne baštine pri cilju zajedničkog djelovanja s obučenim pripadnicima drugih službi. To zahtjeva dodatno usavršavanje postupanja u zahtjevnim situacijama (poplave, potresi i druge prijetnje), prvenstveno evakuacije muzejskih predmeta i druge građe kao što je sakralna.
Upozorila je na nužnost da pri takvom postupanju ne smije biti znatiželjnika uz strogo kontroliran ulazak sudionika. Evakuacijsku skupinu opisuje iskusnim stručnjacima koji moraju biti stabilne osobe zbog ekstremnih situacija koje traže “hladnu glavu”. Pravila ponašanja moraju biti jasno i glasno izgovorena uz njihovo pridržavanje. Svi moraju imati zaštitnu opremu.