Piše: Dražen Prša
U srpnju pad dolazaka i noćenja turista – sve manje stranaca i domaćih
Hrvatska je i ovoga ljeta oborila rekord – ne po broju turista, nego po cijenama. Prema najnovijim podacima Eurostata, ugostiteljske i smještajne usluge kod nas su skuplje nego u Španjolskoj, Italiji, Francuskoj, a ponegdje i dvostruko skuplje od onih u Grčkoj ili Portugalu.
I dok je ranijih godina skupoća bila “začinjena” punim plažama i gužvama u restoranima, ovog srpnja scenarij se promijenio: dolazaka je manje, a noćenja također bilježe pad u odnosu na prošlu godinu.
RAČUNI KOJI PEKU
Na društvenim mrežama ovih dana vrte se fotografije “ljetnih računa” koji izazivaju nevjericu. Dva ležaljka i suncobran – 50 eura. Kava i sendvič – 12 eura. Porcija lignji – 25 eura, a u nekim mjestima čak i više.
U Dalmaciji i Istri cijene apartmana u špici sezone dosežu 200 do 300 eura po noći, dok su hoteli u nekim gradovima premašili i 500 eura za standardnu sobu. Usporedbe radi, istu razinu smještaja u Grčkoj ili Turskoj moguće je pronaći za trećinu manje.
OD “ZLATNE KOKE” DO RIZIKA
Turizam, koji čini gotovo 20% hrvatskog BDP-a, godinama se smatrao “zlatnom kokom” koja puni državnu blagajnu i održava lokalne ekonomije na životu. No ekonomisti upozoravaju: ako se trend smanjenja dolazaka nastavi, zlatna koka mogla bi vrlo brzo prestati nositi jaja.
“Cijene su otišle izvan realnog okvira. Inflacija je jedan dio priče, ali drugi dio je čista pohlepa – vjerovanje da će turisti platiti sve. Problem je što sada vidimo da neće”, objašnjava turistički analitičar Marko Petrić.
TURISTI BIRAJU DRUGE DESTINACIJE
Španjolska, Grčka, Portugal i Turska nude više za manje – i to s direktnim avionskim linijama iz europskih gradova. Uz niže cijene hrane i smještaja, gosti ondje dobivaju i organizirane aktivnosti, kulturne ture i besplatne plaže bez naplate svakog detalja.
U međuvremenu, hrvatski gosti svjedoče sve češćim “mikronaplatama” – od korištenja WC-a do dodavanja leda u piće.
DOMAĆI GOST – IZGUBLJENI SAVEZNIK
Ni domaći turisti više nisu spremni trpjeti ljetnu pljačku. Mnogi radije odlaze u Crnu Goru, Albaniju ili Bosnu i Hercegovinu, gdje za isti novac dobivaju tjedan dana odmora, a ne vikend.
“Lani sam ljetovao u Zadru. Ove godine idem u Budvu – put, hrana i smještaj za četvero nas koštaju manje nego pet dana na Jadranu”, kaže jedan Zagrepčanin.
PRED SEZONU PANIKA
Ugostitelji i iznajmljivači strahuju da će kolovoz biti slabiji od očekivanja, a predsezona i posezona već su podbacile. Pad potrošnje turista osjeti se na svim razinama – od prodaje suvenira do popunjenosti koncertnih i kulturnih programa.
Ako se ništa ne promijeni, upozoravaju stručnjaci, Hrvatska bi mogla izgubiti imidž poželjne destinacije i postati primjer kako se “pohlepa vraća kao bumerang”.
PAD U SRPNJU
Dolasci turista: –3,8% u odnosu na srpanj 2024.
Noćenja: –4,5% u odnosu na lani.
PROSJEČNE CIJENE SMJEŠTAJA (srpanj 2025.)
Hrvatska: 148 € po noći (prosjek)
Grčka: 102 €
Španjolska: 97 €
Turska: 88 €
PROSJEČNE CIJENE UGOSTITELJSKIH USLUGA
Kava na Jadranu: 3,20 € (prosjek, špica sezone)
Porcija ribe u restoranu: 23–30 €
Dvije ležaljke + suncobran: 40–50 €
UDIO TURIZMA U BDP-u HRVATSKE: oko 20%