Čovjek bi pomislio da svjedočimo zlatnom dobu hrvatske medicine. Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) na prvi pogled nude sliku procvata: bolnice blistaju, broj zaposlenih u zdravstvu prvi put u povijesti probio je magičnu granicu od 80.000 ljudi, a privatne poliklinike otvaraju se brzinom koju je teško pratiti.
No, kada zagrebete ispod površine ove blještave statistike, dočekat će vas hladan tuš i pitanje od milijun dolara: Tko će u ovoj zemlji njegovati bolesnike, previjati rane i držati pacijente za ruku, ako smo u samo 365 dana uspjeli izgubiti više od tisuću medicinskih sestara i tehničara?!
Eksplozija privatnog biznisa: Prije deset godina 438, danas 1063 ustanove!
Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis otkriva da je na kraju prošle godine u sustavu radilo 80.806 zdravstvenih radnika – čak 2327 više nego godinu prije. No, ključna promjena događa se u vlasničkoj strukturi. Kapital ne čeka, a privatni sektor proživljava nezapamćenu ekspanziju:
-
Ukupan broj zdravstvenih ustanova skočio je na 2025 (110 više nego godinu ranije).
-
Najveći pobjednik je privatni sektor: broj ustanova u vlasništvu trgovačkih društava porastao je za 95 – s 968 na čak 1063!
-
Frapantna usporedba: Prije samo deset godina takvih je privatnih ustanova u Hrvatskoj bilo svega 438. Trend je posve jasan – tko ima novca, liječi se brzo i privatno.
U isto vrijeme, javno zdravstvo prolazi kroz bolne rezove. Broj domova zdravlja smanjen je za 11 (ostala su tek 24) zbog reorganizacije i spajanja, dok palijativna skrb jedva drži glavu iznad vode sa samo tri hospicija u cijeloj državi (Rijeka, Pula i Split).
Liječnika imamo najviše u povijesti, ali sustav puca na temeljima
Statistika kaže da nikada nismo imali bolji omjer: danas na jednog zdravstvenog radnika dolazi 48 stanovnika, dok su prije deset godina dolazila 64. Broj liječnika dosegnuo je gotovo 17 tisuća (točnije, 424 više nego godinu prije, a čak 2500 više nego prije desetljeća).
Hrvatsku liječničku elitu predvodi 11.080 specijalista, a evo tko drži prve crte obrane:
| Specijalizacija | Broj liječnika |
| Obiteljska medicina | 1.085 |
| Anesteziologija | 814 |
| Pedijatrija | 792 |
| Ginekologija i opstetricija | 731 |
| Klinička radiologija | 667 |
| Kardiologija | 438 |
Šokantna istina: Egzodus kralježnice zdravstvenog sustava
I dok s ponosom brojimo nove liječnike i specijaliste, u tišini se dogodio nezapamćen odljev onih bez kojih nijedna bolnica ne može funkcionirati. Broj medicinskih sestara i tehničara smanjio se za zastrašujućih 1026 kadrova!
U sustavu ih je ostalo 33.942 (godinu prije bilo ih je 34.968). Jedina utjeha u ovoj crnoj statistici jest činjenica da raste broj onih s visokim obrazovanjem, dok drastično kopni kadar sa srednjom stručnom spremom (pad s 23.513 na 22.009). Sestre nam masovno bježe u inozemstvo ili privatni sektor, ostavljajući javne bolnice na cjedilu.
Obiteljski liječnici zatrpani: 49 milijuna posjeta u jednoj godini!
Kako u praksi izgleda ovaj ranjeni sustav, najbolje pokazuje podatak iz ordinacija obiteljske medicine. Ukupno 1406 liječnika (specijalista i specijalizanata) skrbi za nevjerojatnih 3,5 milijuna osiguranika.
U samo jednoj godini, građani su obiteljske liječnike posjetili nevjerojatnih 49.006.108 puta! To znači da je svaki stanovnik u prosjeku desetak puta godišnje pokucao na vrata ordinacije. Tijekom tih posjeta obavljeno je preko 10,5 milijuna pregleda i ispisano je gotovo 4,7 milijuna uputnica za specijalističke preglede.
Zanimljivost s terena: Suprotno očekivanjima da nas najviše muče kronične bolesti, najčešći razlog odlaska liječniku bili su vanjski uzroci – prometne nesreće, padovi, ozljede, trovanja i nezgode. Tek iza njih slijede respiratorni problemi, bolesti srca i metabolizma.
Zaključak je jasan i upozoravajući: Brojke na papiru izgledaju impresivno, zgrade poliklinika su sve modernije, a liječničke titule sve brojnije. No, ignorira li država i dalje činjenicu da bez medicinskih sestara cijeli ovaj skupi aparat postaje tek kula od karata? Tko će sutra ugasiti svjetlo u hrvatskim bolnicama?
Nacionalnoplus