Povijesni zaokret potresao je europsku migracijsku statistiku i označio kraj jedne ere koja je trajala punih deset godina. Njemačka, koja je od velike krize 2015. godine bila apsolutni magnet za migrante i neprikosnoveni lider po broju azilantskih zahtjeva, prvi je put izgubila tu neslavnu titulu.
Najnoviji podaci Agencije Europske unije za azil otkrivaju šokantan podatak: u prvom tromjesečju ove godine broj zahtjeva u najjačem europskom gospodarstvu strmoglavio se za čak 23 posto, zaustavivši se na brojci od 28.922.
Nova vlada udara temelje restriktivne politike
Ovaj dramatičan pad nije nimalo slučajan i dolazi u trenutku kada nova njemačka vlada, pod čvrstom palicom kancelara Friedricha Merza, provodi radikalnu promjenu kursa. Migracijska politika Berlina, koja je godinama bila meta kritika desnog političkog spektra, sada je postala prioritetna zona kontrole.
Strože provjere na granicama i jasna poruka o nultoj toleranciji prema neregularnim migracijama, čini se, već u prvim mjesecima mandata daju opipljive rezultate, pretvarajući Njemačku u destinaciju koja više ne nudi širom otvorena vrata.
Mediteranski pritisak i suverenistički bedemi
Dok se u Njemačkoj brojke tope, težište krize seli se prema jugu. Na čelo europske ljestvice zasjele su Francuska, Italija i Španjolska, države koje se sada svaka pojedinačno suočavaju s više od 30 tisuća zahtjeva u samo tri mjeseca.
S druge strane, slika Europe ostaje duboko podijeljena – na samom dnu ljestvice nalaze se Mađarska i Slovačka. U tim zemljama, koje godinama ustraju na zaštiti nacionalnih granica, zabilježen je tek simboličan, gotovo zanemariv broj od svega nekoliko desetaka zahtjeva, što ih čini praktički imunima na trenutne migracijske trendove.
Promjena strukture: Sirijci odlaze u povijest, stižu novi valovi
Zanimljivo je da se mijenja i sama struktura onih koji traže utočište na Starom kontinentu. Iako je od 2015. godine nevjerojatnih 900 tisuća Sirijaca potražilo spas u Njemačkoj, taj val sada vidno jenjava.
Njihovo mjesto preuzimaju državljani Venezuele, Afganistana i Bangladeša, čime se potvrđuje da globalne krize ne miruju. Iako je na razini cijele Unije zabilježen pad zahtjeva od 18 posto, pitanje ostaje – je li ovo tek privremeni predah ili trajna promjena ravnoteže u kojoj će se teret migracija ubuduće sasvim drugačije raspoređivati među državama članicama. Jedno je sigurno: Berlin više nije adresa na koju se kreće bez zadrške.
DOSELJAVANJE U HRVATSKU (Ekonomske migracije i radne dozvole)
Tijekom 2024. godine u Hrvatsku se doselilo rekordnih 70.391 osoba. Većina ovih dolazaka povezana je s potrebama tržišta rada.
| Zemlja porijekla | Status / Glavni razlog dolaska | Procjena broja (2024./2025.) |
| Nepal | Radne dozvole (graditeljstvo, ugostiteljstvo) | ~15.000 – 20.000 |
| Bosna i Hercegovina | Tradicionalna radna snaga i povratnici | ~10.000 – 12.000 |
| Srbija | Radne dozvole (sezonski rad, zanati) | ~8.000 – 10.000 |
| Indija | Radne dozvole (dostava, industrija) | ~7.000 – 9.000 |
| Filipini | Radne dozvole (uslužne djelatnosti) | ~6.000 – 8.000 |
| Njemačka | Povratnici i državljani EU | ~4.000 – 5.000 |
| Ukrajina | Privremena zaštita (izbjeglice od rata) | ~3.000 (novopridošli) |
Nacionalnoplus