Šest godina nakon što su ga zatvorile posljedice razornog potresa iz 2020., Muzej Mimara u subotu, 7. studenog, ponovno otvara svoja vrata za javnost. Posjetitelje će dočekati obnovljena povijesna zgrada na Rooseveltovu trgu i potpuno nova koncepcija stalnog postava.
Povratak jedne od najznačajnijih muzejskih ustanova u zemlji u Muzeju opisuju kao važan trenutak za hrvatsku kulturu, muzejsku zajednicu i generacije posjetitelja. Mimara je, podsjećaju, za mnoge bila mjesto prvih susreta s umjetnošću, a sada ponovno postaje prostor otkrivanja, učenja i dijaloga, u kojem umjetnička baština povezuje različita vremena, kulture i ljudska iskustva.
Zgrada koja je više od stoljeća dio Donjeg grada
Obnovom je ponovno došla do izražaja raskoš arhitekture koja više od stoljeća oblikuje vizuru zagrebačkoga Donjeg grada.
Pročelju su vraćene izvorne boje, restaurirani oslici i dekoracije otkrivaju bogatstvo povijesnih interijera, a svečana dvorana i ulazni prostori ponovno svjedoče o ambiciji vremena u kojem je zgrada nastala. Istodobno, suvremena oprema omogućuje njezinu novu muzejsku svakodnevicu.
Zgrada je otvorena 1895. godine, kao dio školskog kompleksa nastalog na inicijativu Izidora Kršnjavoga, prema projektu arhitekata Alfreda Ludwiga i L. Th. Hülssnera. Dok su dva bočna dijela zgrade i danas namijenjeni učenicima, njezin je središnji dio od 1987. postao muzej.
Muzej nosi ime po svojem donatoru, Anti Topiću Mimari, koji je svoju zbirku umjetnina darovao hrvatskom narodu, s namjerom da bude trajno dostupna javnosti.
Obnova kao opsežan stručni pothvat
Obnova Mimare bila je, kako ističu iz Muzeja, opsežan stručni pothvat koji je objedinio konstrukcijsko ojačanje, energetsku obnovu, konzervatorsko-restauratorske radove i prilagodbu prostora suvremenim muzejskim standardima.
U njoj su surađivali muzealci, konzervatori, restauratori, projektanti, inženjeri i izvođači, a zajednički rad omogućio je očuvanje povijesnih vrijednosti zgrade, uz stvaranje kvalitetnijih i sigurnijih uvjeta za čuvanje, istraživanje i predstavljanje umjetničke građe.
Postav oko tri velike teme
Koncepcija stalnog postava oblikovana je oko tri teme – prirode, društva i vjere. One prikazuju čovjekov odnos prema svijetu koji ga okružuje, zajednici u kojoj živi i duhovnosti kojoj se obraća.
Postav je zamišljen kako bi se obratio različitim generacijama i približio zbirku i onima koji joj se vraćaju, i publici koja će Mimaru tek upoznati.
„Radost i odgovornost”
Na nedavnom svečanom otvorenju za uzvanike ravnateljica Muzeja Mimara Tajana Pleše rekla je kako je Mimara od svojeg osnutka mjesto susreta s umjetnošću različitih razdoblja i kultura, ali i mjesto kojem se ljudi vraćaju s vlastitim uspomenama, pitanjima i očekivanjima.
„Zato nam ponovno otvorenje donosi veliku radost i odgovornost. Željeli smo sačuvati posebnost ovoga muzeja i istodobno otvoriti nove mogućnosti njegova doživljavanja. Koncepcijom postava oko prirode, društva i vjere pozivamo posjetitelje da u umjetničkim djelima prepoznaju teme koje su im bliske, otkriju neočekivane poveznice i pronađu vlastiti put kroz zbirku”, poručila je Pleše.
Dodala je kako su iza njih godine zahtjevnog rada i iznimne suradnje, a najveća potvrda tog truda bit će trenutak kada obnovljene prostore ponovno ispune posjetitelji.