Piše: Dražen Prša
Iako su saborske mirovine formalno ukinute krajem 2011. godine, pravo na njih i dalje postoji – pod uvjetom da ste barem pola mandata sjedili u Hrvatskom saboru prije tog datuma. Danas ih prima 683 bivših političara i visokih državnih dužnosnika, a prosječni iznos im je čak 2.237 eura mjesečno. Njihova brojka posljednjih godina stagnira, ali sustav nasljeđivanja osigurava da se njihova isplata ne zaustavlja.
Povlašteno pravo koje ne umire
Saborska mirovina je prema važećim zakonima dostupna bivšim zastupnicima koji su prije kraja 2011. godine proveli najmanje dvije godine u Saboru – što je polovica mandata. Uz uvjet od najmanje 20 godina mirovinskog staža, žene pravo na ovu mirovinu ostvaruju već s 50 godina, a muškarci s 55. Unatoč ukidanju, praksa isplate i dalje živi – zahvaljujući “pravu stečenom po starom zakonu”.
Danas ih isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), i to ne samo zastupnicima, nego i bivšim članovima Vlade, sucima Ustavnog suda i državnim revizorima. Od ukupno 683 povlaštenih korisnika, njih čak 652 prima više od 1.500 eura mjesečno. Najveći iznos HZMO ne želi otkriti, ali podaci pokazuju da prosječna saborska mirovina danas iznosi 2.237 eura – gotovo dvostruko više nego 2012. godine.
Nasljeđuju se – i ne nestaju
Još zanimljiviji aspekt ovih mirovina je činjenica da se mogu nasljeđivati. Trenutno se isplaćuje 170 obiteljskih mirovina, uz pet invalidskih. Prosječna obiteljska mirovina saborskog zastupnika iznosi oko 2.000 eura, što je također daleko iznad hrvatskog prosjeka.
Premda HZMO ne vodi točnu statistiku o broju novih umirovljenika po ovom osnovu, trend pokazuje da su brojke rasle desetak godišnje do 2020., kada dolazi do stagnacije. Tako je broj korisnika od 586 u 2012. narastao na današnjih 683 – uz gotovo 100 novih korisnika u tom razdoblju.
Mirovina i za onoga tko ih je ukinuo
Paradoksalno, pravo na saborsku mirovinu ima i sam političar koji ih je ukinuo – aktualni predsjednik Republike Zoran Milanović. On je bio saborski zastupnik od 2008. do kraja 2011. godine, što ga čini kandidatom za ovu vrstu mirovine. Predsjedničke mirovine su u međuvremenu također ukinute, ali saborska opcija za Milanovića ostaje otvorena.
Što slijedi?
Iako je riječ o pravu koje više ne može steći novi politički kadar, broj korisnika saborskih mirovina ne jenjava zbog dugovječnosti postojećih korisnika i mogućnosti nasljeđivanja. Sustav, tako, i dalje nosi snažno financijsko opterećenje, dok istovremeno izaziva ogorčenje građana koji svoju mirovinu – za desetljeća rada – često primaju u četverostruko manjem iznosu.
Pitanje povlaštenih mirovina, iako pravno zatvoreno za nove korisnike, ostaje otvoreno kao simbol neravnopravnosti u mirovinskom sustavu – jedan od najosjetljivijih problema hrvatskog društva.