Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju donose jednu od najopsežnijih promjena mirovinskog sustava posljednjih godina. Dio mjera već je stupio na snagu tijekom 2025., dok ključne promjene slijede od 1. siječnja 2026. godine. Zahvaljujući redovnim usklađivanjima i novouvedenom trajnom godišnjem dodatku, prosječna starosna mirovina krajem ove godine premašila je 700 eura.
Središnje mjesto reforme zauzima trajni dodatak od šest eura po godini mirovinskog staža, koji postaje stalno pravo svih umirovljenika. Uz to, zakon donosi fleksibilniji odlazak u mirovinu, značajan rast invalidskih i najnižih mirovina te povoljniju formulu njihova usklađivanja. U nastavku su najvažnije promjene koje su već na snazi, kao i one koje tek dolaze.
Što se mijenja od 1. siječnja 2026.
Jedna od najvažnijih novosti je ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje nakon navršenih 70 godina. Oko 120 tisuća umirovljenika time će dobiti prosječno povećanje mirovine od 57 eura, a usklađenje će biti provedeno automatski, bez posebnih rješenja.
Invalidske mirovine rastu za 10 posto, čime će oko 219 tisuća korisnika u prosjeku dobiti 74 eura više. Istodobno se ukidaju obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina.
Od 2026. godine svi umirovljenici stariji od 65 godina moći će raditi puno radno vrijeme i pritom primati 50 posto mirovine. Mogućnost rada uz isplatu dijela mirovine proširena je i na dio korisnika invalidskih mirovina, čime se želi potaknuti dulji ostanak starijih na tržištu rada.
Promjene koje vrijede od srpnja 2025.
Nova formula za usklađivanje mirovina omogućuje veći rast primanja jer se uzima povoljniji omjer rasta cijena i plaća (85:15). Uveden je i godišnji dodatak na mirovinu, koji se isplaćuje u prosincu i ne ulazi u porezne ili socijalne cenzuse.
Najniža mirovina dodatno je povećana – osnovica za izračun porasla je na 13,99 eura po godini staža, a prosječna najniža mirovina nakon srpanjskog usklađivanja iznosi oko 462 eura.
Povećan je i dodani staž za roditelje – s šest na 12 mjeseci po djetetu – te proširen na dugogodišnje udomitelje. Istodobno su znatno povećane bonifikacije za kasnije umirovljenje, bez gornjih ograničenja, što omogućuje osjetno veće mirovine onima koji dulje ostaju u svijetu rada.
Olakšani su i uvjeti za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu, posebno za izvanbračne partnere i bivše partnere s pravom na uzdržavanje.
U najavi: ukidanje poreza na mirovine
Vlada je najavila i ukidanje poreza na mirovine, što bi trebalo stupiti na snagu početkom 2027. godine. Danas porez na mirovinu plaća više od 400 tisuća umirovljenika, u prosječnom iznosu od oko 30 eura mjesečno, a taj se broj stalno povećava kako rastu mirovine, dok osobni odbitak ostaje nepromijenjen.
Ako se najava ostvari, riječ je o dodatnom rasterećenju koje bi značajno povećalo neto primanja velikog broja umirovljenika, piše Tportal