Politička drama oko Josipa Dabre samo je jedan od događaja koji je u posljednjih mjesec dana utjecao na građane i oblikovao njihove stavove prema strankama, institucijama i gospodarstvu. Uz brojne afere i političke preokrete, povjerenje javnosti u vladajućoj koaliciji ponovno je na ispitu. Evo što građani misle o aktualnoj situaciji ..
I ovaj mjesec više od 80 posto ispitanih – točnije, 81 posto – vjeruje da država naprosto ide u krivom smjeru. U odnosu na prošli mjesec, to je jako velik skok, za čak 9 postotnih bodova.
Optimiste će se, s druge strane, uskoro tražiti svijećom: dok je u siječnju 21 posto ispitanih – dakle svaka peta osoba u Hrvatskoj – smatralo da država ide u dobrom smjeru, u veljači se taj broj gotovo prepolovio i sada je samo 12 posto optimista. Zadnji put je optimizam bio ovako nizak, odnosno ozračje ovako izrazito pesimistično, u ljeto 2016. te u prvoj polovici 2014. i 2011. godine, piše Dnevnik.hr.
Rejting stranaka
Nije teško pretpostaviti da se to odrazilo i na rejting stranaka. I tu se događaju stvari koje dugo nismo vidjeli.
HDZ i SDP su se, naime, gotovo izjednačili u rejtingu.
Da se danas provode izbori, HDZ-u bi dalo glas 26,3 posto ispitanih, što je za jedan postotni poen manje nego u siječnju te je to već peti mjesec za redom u kojem se HDZ-ov rejting topi. SDP je, s druge strane, na 25,7 posto podrške – za oko 1 i pol postotni poen su bolji nego prije mjesec dana te imaju već neko vrijeme jasan trend rasta.
Razlika između dvije najveće stranke, dakle, iznosi jedva malo više od pola postotnog poena, a obzirom na trend, ne bi smjelo biti iznenađenje ako uskoro vidimo smjenu na vrhu.
Treće mjesto već neko vrijeme čvrsto drži stranka Možemo, ovaj mjesec su nešto ispod 10 posto podrške, slabiji za jedan postotni poen nego u siječnju. Četvrti je Most, također u blagom padu, podržava ih 6 posto ispitanih. Domovinski pokret je neznatno poboljšao svoj rejting u odnosu na prethodni mjesec, ali 2,7 posto podrške je daleko od nekadašnjih razina koje su dosezali.
Svi ostali sa svojim pojedinačnim rezultatima ostaju ispod 2 i pol posto, a povećao se i broj neodlučnih koji kažu da bi izašli na izbore ali ne znaju kome bi dali svoj glas – trenutno ih je 15,8 posto.
Najpozitivniji – Milanović
Kada je riječ o pojedinačnim političarima, ako ćemo gledati kroz prizmu rezultata kojeg ostvaruju vladajući, čini se da je i tu situacija ista.
Što se tiče pozitivaca, na prvom mjestu je uvjerljivo Zoran Milanović, što i nije neko čudo obzirom na nedavni rezultat na izborima i na inauguraciju – od svih naših ispitanica i ispitanika, koje smo pitali doživljavaju li ga pozitivno ili negativno, 53 posto kaže – pozitivac.
Na drugom je mjestu Božo Petrov, koji je također pozitivac, ali za 33 posto ispitanih. Daliju Orešković pozitivnom doživljava 32 posto ispitanih, Tomislav Tomašević i Andrej Plenković dijele četvrtu poziciju – pozitivci su za 30 posto ispitanih.
Na listi negativaca na prvom mjestu Milorad Pupovac: 79 posto ispitanih smatra ga negativcem. Drugi je Andrej Plenković, na kojeg loše reagira 65 posto ispitanih. Za njim slijede Gordan Jandroković i Ivan Penava, i tu se možda i najbolje vidi kroz koga se na političkoj sceni doživljava negativnost koju ljudi osjećaju ovih dana. Peta je na ovoj listi Anka Mrak Taritaš.
Koji su problemi najvišem mučili građane?
Evo i koji su problemi najviše mučili građane u posljednjih mjesec dana.
Na vrhu te liste je inflacija, što nimalo ne iznenađuje – potaknula je još nedavno ljude na bojkot trgovina.
Na drugom je mjestu loš standard i kvaliteta života općenito, na trećem loše stanje u gospodarstvu.
Četvrto mjesto drži loš status umirovljenika, a na petom mjestu je osjećaj da korupcija i kriminal postoje na najvišim razinama države.
Moramo još napomenuti priuštivo stanovanje – cijene stanovanja su, naime, po prvi puta ušle u među desetak najvećih problema za građane.
Crobarometar je redovito mjesečno istraživanje koje za Dnevnik Nove TV provodi agencija Ipsos. Provedeno je između 1. i 20. veljače
na uzorku od 984 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Istraživanje se provodi CAPI metodom a maksimalna pogreška uzorka iznosi 3,3%, odnosno za rejtinge stranaka 3,6%.