Hrvatski eurozastupnik i izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, Tonino Picula, predstavio je danas pred Odborom za vanjske poslove (AFET) nacrt godišnjeg izvještaja o napretku Srbije. Piculino izlaganje ponudilo je prilično mračnu sliku stanja u zemlji, uz zaključak kako je proces pridruživanja godinama u stagnaciji zbog nedostatka stvarne političke volje Beograda.
Nazadovanje u ključnim poglavljima
Picula je upozorio da su reforme u protekloj godini u nekim segmentima čak i nazadovale, posebno u području vladavine prava i demokracije. Kao ključne prepreke naveo je izostanak usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, retoriku protiv Unije te ignoriranje preporuka za reformu izbornog procesa.
“Politika gledanja kroz prste i forsiranja stabilnosti kao alibija nisu donijeli rezultate u transformaciji zemlje, nego su je udaljili od članstva”, poručio je Picula, dodavši kako se deklarativne izjave srpskog vodstva više ne mogu uzimati za ozbiljno.
Jaz između riječi i djela
U izvještaju se posebno apostrofiraju konkretni primjeri koji potkopavaju europski put Srbije. Picula je istaknuo nesudjelovanje Srbije na Summitu EU i Zapadnog Balkana u prosincu 2025., ali i kontroverzno sudjelovanje na vojnoj paradi u Moskvi u svibnju 2025. godine.
Osim vanjske politike, kritike su upućene i na račun lokalnih izbora zakazanih za 29. ožujka u deset općina. Picula ih je opisao kao poligon za “fantomske liste” i neprimjerenu ulogu predsjednika države u kampanji, dok je izmjene pravosudnih zakona nazvao “neprihvatljivim korakom unatrag”.
Eskalacija pritisaka na medije i oporbu
Poseban dio izlaganja posvećen je represivnim mjerama i kršenju ljudskih prava. Picula je podsjetio na zahtjeve Europskog parlamenta za transparentnim procesuiranjem tragedije u Novom Sadu, osudivši pritom prekomjernu upotrebu sile i sustavno uznemiravanje aktivista i oporbe.
“Zastrašivanje i napadi na novinare eskaliraju, regulatorno tijelo za elektroničke medije ne funkcionira, a provladini mediji održavaju kult ličnosti”, upozorio je izvjestitelj, naglasivši da je sloboda medija na kritičnoj točki.
Piculin nacrt izvještaja sada ide u proceduru podnošenja amandmana, za što je rok postavljen do 9. travnja 2026. godine. Nakon pregovora između političkih grupa, očekuje se da će finalni tekst izvještaja biti razmatran na Odboru AFET početkom lipnja.
Jasno je da će fokus ostati na ispunjavanju obveza u dijalogu s Kosovom, rješavanju pitanja nestalih osoba i procesuiranju ratnih zločina iz devedesetih, što ostaje nezaobilazan uvjet za bilo kakav stvaran pomak Srbije prema Bruxellesu.
Hrvatski eurozastupnik i izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, Tonino Picula, predstavio je danas pred Odborom za vanjske poslove (AFET) nacrt godišnjeg izvještaja o napretku Srbije. Piculino izlaganje ponudilo je prilično mračnu sliku stanja u zemlji, uz zaključak kako je proces pridruživanja godinama u stagnaciji zbog nedostatka stvarne političke volje Beograda.
Nazadovanje u ključnim poglavljima
Picula je upozorio da su reforme u protekloj godini u nekim segmentima čak i nazadovale, posebno u području vladavine prava i demokracije. Kao ključne prepreke naveo je izostanak usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, retoriku protiv Unije te ignoriranje preporuka za reformu izbornog procesa.
“Politika gledanja kroz prste i forsiranja stabilnosti kao alibija nisu donijeli rezultate u transformaciji zemlje, nego su je udaljili od članstva”, poručio je Picula, dodavši kako se deklarativne izjave srpskog vodstva više ne mogu uzimati za ozbiljno.
Jaz između riječi i djela
U izvještaju se posebno apostrofiraju konkretni primjeri koji potkopavaju europski put Srbije. Picula je istaknuo nesudjelovanje Srbije na Summitu EU i Zapadnog Balkana u prosincu 2025., ali i kontroverzno sudjelovanje na vojnoj paradi u Moskvi u svibnju 2025. godine.
Osim vanjske politike, kritike su upućene i na račun lokalnih izbora zakazanih za 29. ožujka u deset općina. Picula ih je opisao kao poligon za “fantomske liste” i neprimjerenu ulogu predsjednika države u kampanji, dok je izmjene pravosudnih zakona nazvao “neprihvatljivim korakom unatrag”.
Eskalacija pritisaka na medije i oporbu
Poseban dio izlaganja posvećen je represivnim mjerama i kršenju ljudskih prava. Picula je podsjetio na zahtjeve Europskog parlamenta za transparentnim procesuiranjem tragedije u Novom Sadu, osudivši pritom prekomjernu upotrebu sile i sustavno uznemiravanje aktivista i oporbe.
“Zastrašivanje i napadi na novinare eskaliraju, regulatorno tijelo za elektroničke medije ne funkcionira, a provladini mediji održavaju kult ličnosti”, upozorio je izvjestitelj, naglasivši da je sloboda medija na kritičnoj točki.
Što slijedi?
Piculin nacrt izvještaja sada ide u proceduru podnošenja amandmana, za što je rok postavljen do 9. travnja 2026. godine. Nakon pregovora između političkih grupa, očekuje se da će finalni tekst izvještaja biti razmatran na Odboru AFET početkom lipnja.
Jasno je da će fokus ostati na ispunjavanju obveza u dijalogu s Kosovom, rješavanju pitanja nestalih osoba i procesuiranju ratnih zločina iz devedesetih, što ostaje nezaobilazan uvjet za bilo kakav stvaran pomak Srbije prema Bruxellesu.
Nacionalnoplus