Hrvatska se s dubokim pijetetom i tugom prisjeća jedne od najtežih stranica svoje moderne povijesti.
Povodom obljetnice Bleiburške tragedije i Križnog puta, predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je jasnu i nedvosmislenu poruku o važnosti očuvanja povijesne istine i odavanja počasti onima koji su stradali od ruku poslijeratnih vlasti.
„Danas se s dubokim pijetetom prisjećamo svih žrtava Bleiburške tragedije i Križnog puta, zločina počinjenih nakon Drugoga svjetskog rata koji su ostavili duboke rane u brojnim hrvatskim obiteljima. Odajemo počast nevinim žrtvama ubijenima bez suda, lišenima temeljnih ljudskih prava i dostojanstva“, istaknuo je premijer Plenković.
Kultura sjećanja nasuprot totalitarnom mraku
Premijer je posebno naglasio kako su novootkrivena stratišta i nepregledne masovne grobnice trajna obveza za današnju, demokratsku Hrvatsku. Prema njegovim riječima, sustavno istraživanje, obilježavanje i dostojanstven pokop svake žrtve nemaju alternativu.
U tom je kontekstu uputio posebnu zahvalu Ministarstvu hrvatskih branitelja i potpredsjedniku Vlade Tomi Medvedu na njihovom dugogodišnjem predanom radu.
Plenković je podvukao da se suvremena Hrvatska zalaže za kulturu sjećanja utemeljenu isključivo na činjenicama i dubokom poštovanju, oštro osuđujući sve totalitarne režime koji su harali ovim prostorima.
„Samo tako nove generacije mogu razumjeti i učiti iz bolnih stranica naše povijesti“, poručio je predsjednik Vlade.
Povratak kostiju u domovinu: Iz Slovenije preuzeti posmrtni ostaci 500 žrtava
Službena državna izaslanstva, predvođena potpredsjednikom Vlade i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom, odala su počast žrtvama na dva ključna mjesta pijeteta: na zagrebačkom Gradskom groblju Mirogoj te na svetoj misi u crkvi Muke Isusove u Maclju, koju je predvodio vojni ordinarij mons. Jure Bogdan.
Ministar Medved iznio je konkretne podatke o intenziviranju rada na terenu, izdvojivši nedavni, iznimno složen proces preuzimanja posmrtnih ostataka 500 žrtava koje su iz Slovenije konačno prevezene u Hrvatsku. Nakon antropološke obrade, za njih će se izgraditi grobnica u kojoj će pronaći svoj vječni mir.
„Sve grobnice i jame koje otvaramo u Dalmatinskoj zagori, okolici Zagreba, Lici, diljem Lijepe Naše, ali i u Sloveniji pokazatelj su razmjera zločina koje su partizani i komunistička vlast, ubijajući bez suda i presude, počinili nakon Drugog svjetskog rata“, izjavio je Medved, potvrđujući odlučnost da se rasvijetli svaka prešućena sudbina.
Medved je podsjetio i na Vladinu odluku o uspostavljanju jedinstvene evidencije žrtava 20. stoljeća u koju je uključeno nekoliko institucija, kao i na važno djelovanje saborskog Povjerenstva koje vodi potpredsjednik Sabora Ivan Penava.
Istina kao temelj slobode izborene u Domovinskom ratu
Za ministra branitelja, pronalazak i dostojanstven ukop žrtava nisu samo tehnički posao, već dug prema precima i zalog za budućnost. Istaknuo je jasnu osudu nacističkog, fašističkog i komunističkog režima, dodajući kako se povijesna istina mora vjerno prenijeti na mlađe naraštaje.
„Da se na generacije koje dolaze prenese istina kako bi znali kroz što smo kao narod prošli te kako bi znali cijeniti slobodu koju je naša generacija, na čelu s prvim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, izborila u Domovinskom ratu“, naglasio je potpredsjednik Vlade.
Stroga provjera terena: Više od 500 lokacija čeka istraživanje
Ministarstvo ne staje s radom – probna iskapanja se nastavljaju punim intenzitetom u Hrvatskoj i Sloveniji, a u pripremi je više od petsto potencijalnih lokacija. Trenutačno su bageri i istražitelji fokusirani na Ljubijsku ulicu u zagrebačkoj Dubravi, gdje se prema svim operativnim saznanjima nalazi masovna grobnica.
Medved je odlučno odbacio zlonamjerne medijske teze da se istražuju isključivo žrtve partizanskih zločina, pojasnivši proceduru rada na terenu.
„Na jamama, u pravilu, ne postoje natpisi o kojim se žrtvama radi. Tek po otvaranju i pronalaženju posmrtnih ostataka i predmeta utvrđuje se, ukoliko je moguće, individualni identitet žrtve“, bio je jasan ministar.
Međunarodna suradnja na ovom polju podignuta je na najvišu razinu. Hrvatska, osim sa Slovenijom, aktivno surađuje i ima potpisane sporazume s Njemačkom, Italijom, Austrijom te Sjedinjenim Američkim Državama, što daje dodatan vjetar u leđa konačnom utvrđivanju povijesnih činjenica.
Ministri u zajedništvu na Mirogoju i u Maclju
Koliko je ova obljetnica važna za cijelu Vladu, pokazao je i visoki sastav izaslanstava. Na zagrebačkom Mirogoju, uz Tomu Medveda, žrtvama su se poklonili ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić.
Isto izaslanstvo, pojačano potpredsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem, nazočilo je i komemorativnoj svetoj misi na velikom stratištu u Maclju, šaljući poruku jedinstva u osudi zločina i očuvanju nacionalnog sjećanja.