“Potpuni nonsens” – Plenković odbacio notu Srbije
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u četvrtak je u Bruxellesu, uoči summita Europskog vijeća, oštro odbacio prosvjednu notu koju je Srbija uputila Hrvatskoj.
Na pitanje novinara je li nota stigla u Zagreb, premijer je, prenosi Večernji list, potvrdio da jest, ali da je sadržajem ostao iznenađen.
“Pa izgleda smo je dobili. Ja sam, moram priznati, dosta iznenađen takvom notom jer mi nije jasno baš kome je upućena. Mislim da je ponovo riječ o nekakvom spinu koji bi trebao poduprijeti tezu da se Hrvatska, valjda kao poluvanjski, a poluunutarnji neprijatelj, miješa u politički proces i izbornu utrku u Srbiji, što je potpuni nonsens”, rekao je Plenković.
“Kod nas su mediji slobodni, pišu što žele”
Posebno ga je zasmetalo što se Beograd žali na pisanje hrvatskih medija.
“A što se tiče prosvjedovanja u vezi pisanja hrvatskih medija, pa ja ne znam što bih tome dodao, u nas su mediji slobodni, koliko se ja sjećam, i ljudi pišu što žele”, poručio je.
Jasno je dao do znanja da se Hrvatska ne želi miješati u unutarpolitička zbivanja u Srbiji.
“Srbija ima svoju izbornu kampanju, neka se oni bave sobom, neka se bave svojim građanima, Hrvatska se u to ne miješa niti je to naša tema. Ali imamo vrijednosnih pitanja gdje Srbija treba ići naprijed, a ne da nama šalje smiješne note”, istaknuo je, dodavši da bi ovo bila dobra prilika i za reakciju hrvatskih novinarskih udruga.
Na dodatna pitanja novinara ponovio je da priči ne treba davati preveliku važnost.
“Pa dobro, mislim da ne moramo mi previše davati pozornosti tome. Ja sam vidio taj tekst, pokušavam shvatiti što oni misle da smo mi učinili. Sad, ako oni misle da mi orkestriramo što hrvatski mediji pišu, a i nisam primijetio nešto posebno sporno, to je njihova stvar. Ja u to ne mogu ulaziti. Meni to malo djeluje smiješno, da vam pravo kažem”, zaključio je.
Hrvatska postavila osam uvjeta Crnoj Gori
Plenković se osvrnuo i na dokument koji je Hrvatska dostavila članicama EU-a s popisom od osam otvorenih pitanja koja Crna Gora mora riješiti u pristupnim pregovorima.
Kao ključna istaknuo je poglavlja 23 i 31, koja se odnose na temeljna prava te vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.
“Mi smo sasvim transparentno nabrojili osam točaka koje su dugi niz godina predmetom neriješenih pitanja, a vezanih za europske vrijednosti, a oko kojih Crna Gora do sada nije napravila iskorak”, rekao je, naglasivši da Hrvatska prema Podgorici vodi konstruktivnu politiku i želi joj pomoći.
“Pogledajte što se dogodilo Sjevernoj Makedoniji”
Hrvatski pristup usporedio je sa slučajem Sjeverne Makedonije.
“Dakle, imate primjer Sjeverne Makedonije koja je 2000. bila ispred Hrvatske u institucionalnom pogledu, a još nisu otvorili pregovore. Postoje dvije države koje su od 2005. do 2026. uzele 21 godinu institucionalnog približavanja Sjeverne Makedonije EU-u. Hrvatska nije zauzela taj pristup”, poručio je.
Morinj, bazen u Kotoru i pitanje granice
Među zahtjevima posebno je izdvojio obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj početkom devedesetih.
“Tu smo stavili pitanja sporazuma o obeštećenju logoraša. I to na način da reflektira realnosti koje su se dogodile početkom 1990-ih”, rekao je.
Spomenuo je i spornu spomen-ploču u Morinju te bazen u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića, za kojeg hrvatska strana tvrdi da je bio stražar u logoru.
“Stavili smo pitanje koje se odnosi na ploču u logoru Morinj, gdje su hrvatski branitelji bili zatočeni, neki ubijeni, maltretirani i mučeni. S tim u vezi, jedan od ljudi koji je vodio straže tamo dobio je, valjda da mu daju počast nakon što je preminuo, da ima u Kotoru bazen njegovo ime”, izjavio je.
Poručio je da su to “male stvari koje oni mogu riješiti: da se ploča poštuje, da se to ime riješi”.
Nestali, ratni zločini i imovina Hrvata
Plenković je podsjetio da Hrvatska od Crne Gore traži i suradnju u procesuiranju ratnih zločina, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, te rješavanje imovinskih prava Hrvata u Crnoj Gori, uključujući provedbu sudskih presuda i povrat imovine.
Posebno važno je i pitanje granice, koje je dio sukcesijskih tema i poglavlja 31.
“Jednako tako, posebno važno je pitanje granice. Dakle, granice koja je dio sukcesijskih tema i time je naslonjena i integralni je dio poglavlja 31”, rekao je.
Na kraju je naglasio da su sve teme odavno poznate crnogorskom vrhu.
“Sve te teme su poznate Crnoj Gori. I predsjedniku i premijeru i ministru. Ministri su zaduženi da pronađu rješenja. Mi želimo da Crna Gora ostvari napredak, ali želimo da se ova pitanja riješe, i sad je trenutak da ih se riješi”, zaključio je Plenković.
Nacionalnoplus