U Hrvatskoj je prošle godine umrlo 50.007 osoba, što je za 1.073 manje nego 2024. godine. Pokazuju to prvi rezultati izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prema kojima se glavni uzroci smrti godinama ne mijenjaju.
Od ukupnog broja umrlih gotovo podjednako su zastupljeni muškarci i žene, a kod oba spola dominiraju bolesti cirkulacijskog sustava.
Upravo su bolesti srca i krvnih žila i dalje najveći ubojica u zemlji. Od njih je umrlo 19.852 ljudi, odnosno gotovo 40 posto svih umrlih.
Na drugom mjestu su tumori s 13.398 umrlih, a slijede bolesti endokrinog sustava, zatim ozljede i trovanja te bolesti dišnog sustava, dok šesto mjesto dijele duševni poremećaji i bolesti probavnog sustava.
Kad se gledaju pojedinačne dijagnoze, najviše života odnijele su hipertenzivna bolest i ishemična bolest srca, od kojih je svaka odnijela više od pet tisuća života. Iza njih su cerebrovaskularne bolesti, dijabetes te rak pluća, dušnika i dušnica.
Zanimljivo je da samo deset vodećih dijagnoza čini više od polovice, točnije 56,2 posto svih smrti u Hrvatskoj. Pritom je kod muškaraca najčešći pojedinačni uzrok ishemična bolest srca, dok je kod žena to hipertenzivna bolest.
Tumori ubijaju mlađe, srce odnosi starije
Podaci jasno pokazuju da 85,9 posto svih umrlih čine osobe starije od 65 godina, njih čak 42.952. No slika smrtnosti potpuno se mijenja ovisno o dobi.
Kod osoba mlađih od 65 godina glavni ubojica nisu srce i žile, već tumori koji čine više od trećine svih smrti, dok su bolesti cirkulacijskog sustava tek na drugom mjestu. U toj dobnoj skupini posebno zabrinjava visok udio nasilnih smrti koje su treći uzrok smrtnosti. Također, u toj mlađoj skupini znatno više umiru muškarci nego žene.
Nakon 65. godine situacija se okreće. Tada na prvo mjesto dolaze bolesti cirkulacijskog sustava s udjelom od 42,2 posto, tumori padaju na drugo mjesto, a udio nasilnih smrti se višestruko smanjuje.
U toj najstarijoj skupini, pak, veći udio umrlih imaju žene.
Padovi opasniji od prometa, samoubojstva i dalje crna brojka
Tijekom 2025. zabilježene su 2.644 nasilne smrti. Većina ih je posljedica nesretnog slučaja, a među nesrećama daleko najčešći uzrok su padovi koji su odnijeli čak 1.160 života, daleko više od prometnih nesreća u kojima su poginule 313 osobe.
Iza njih slijede ugušenja, otrovanja i utapanja.
Uz to, od posljedica samoubojstva umrle su 494 osobe, a ubojstva 33 osobe. Nasilne smrti znatno su češće kod muškaraca nego kod žena.
U statistikama se i dalje prati i COVID-19, no on je sada na samom dnu ljestvice s 168 umrlih, odnosno 0,34 posto ukupne smrtnosti. HZJZ ističe da je udio nepoznatih uzroka smrti sveden na svega 0,36 posto, što smatraju rezultatom dobre suradnje sa županijskim zavodima i bolnicama. Obdukcija je, pak, i dalje bilo malo, tek 4,9 posto od ukupnog broja umrlih, gotovo isto kao i prethodne godine.
Nacionalnoplus