Piše: Nacionalnoplus
Dok strani analitičari najavljuju rast, domaći sektor upozorava na stagnaciju investicijskog potencijala
Prema najnovijem istraživanju Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (WTTC), hrvatski sektor putovanja i turizma nalazi se pred još jednom godinom snažnog rasta. Očekuje se da će u 2025. godini sektor doprinijeti nacionalnom BDP-u s čak 21,3 milijarde eura, čime će nadmašiti pretpandemijske razine i dodatno učvrstiti status turizma kao jednog od ključnih pokretača hrvatskog gospodarstva, piše Poslovni dnevnik.
Prema projekcijama WTTC-a, strani će turisti ove godine u Hrvatskoj potrošiti 16,1 milijardu eura – što je za milijardu eura više nego 2024. i predstavlja porast od 6,9 posto. Domaći turisti bi, s druge strane, trebali ostvariti potrošnju od oko 2,7 milijardi eura, što je 6,4 posto više nego prethodne godine. Do 2035. godine, potrošnja međunarodnih gostiju mogla bi doseći čak 19,6 milijardi eura. S obzirom da međunarodni posjetitelji čine 85 posto ukupne potrošnje i gotovo 95 posto svih putovanja u slobodno vrijeme, Hrvatska zadržava status jednog od najpoželjnijih odredišta u Europi.
Sektor bi, prema WTTC-u, 2025. godine trebao zapošljavati 488.000 ljudi, a broj zaposlenih bi do 2035. mogao narasti na više od 564.000.
Međutim, unatoč ovim optimističnim globalnim prognozama, domaći stručnjaci i predstavnici sektora izražavaju zabrinutost. Hrvatska udruga turizma, zajedno s Udrugom poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i konzultantskom kućom Deloitte, upozorava da je postojeći model razvoja dosegao svoj vrhunac.
Prema njihovom istraživanju, iako nas očekuje još jedna dobra sezona, bez značajnijih ulaganja – osobito u segment hotelskog smještaja – hrvatski turizam ozbiljno riskira gubitak konkurentnosti u odnosu na ostale mediteranske destinacije koje ubrzano moderniziraju svoju ponudu.
Strani analitičari u turizmu vide visoki potencijal rasta, ali domaći sektor upozorava da bez strateškog pristupa i sustavne potpore investicijama, Hrvatska ne može dugoročno održati vodeću poziciju u regiji. Potrebne su konkretne mjere, poput pojednostavljenja administrativnih procedura, stabilnijeg regulatornog okvira i fiskalnih poticaja, kako bi se osigurao održivi razvoj sektora koji je ključan za hrvatsko gospodarstvo.