Slinavka i šap, izuzetno zarazna i opasna bolest koja pogađa stoku i druge papkare, nastavlja se širiti Europom. Nakon što su prvi slučajevi potvrđeni u Mađarskoj početkom ožujka, novo izbijanje zabilježeno je u Slovačkoj, u blizini austrijske granice. Virus je pogodio farmu s više od 3000 životinja, što izaziva zabrinutost među stočarima i nadležnim službama zbog mogućeg daljnjeg širenja bolesti.
Kako se bolest ne bi proširila na Austriju, u suradnji MUP-a i Ministarstva zdravstva pripremaju nove mjere. Sljedeći korak bit će zatvaranje graničnih prijelaza između Austrije i Slovačke te Mađarske.
“Svugdje gdje kontrole nisu moguće”, potvrdio je za Heute ured državne tajnice Ulrike Königsberger-Ludwig (SPÖ) .
To prije svega pogađa manje granične prijelaze, prenosi Heute. Trenutačno nema dokaza o unošenju u Austriju. Mjere su namijenjene zaštiti domaćih farmi i životinja.
“Dovoljna je samo nekolicina virusnih čestica za zarazu, a vjetar ih može prenijeti i do 40 kilometara”, upozorava virolog.
Pojava virusa u Austriji rezultirala bi nužnim usmrćivanjem zaraženih stada i ugrozila status zemlje slobodne od slinavke i šapa, što bi ozbiljno narušilo izvoz. Austrija je preventivno zabranila uvoz životinja i proizvoda iz Slovačke i Mađarske, a trenutačno nema potvrđenih slučajeva na svom teritoriju. Bolest pogađa sve papkare, uključujući domaće i divlje vrste, s inkubacijom od 2 do 14 dana.
Posljednja epidemija slinavke i šapa – skraćeno FMD – dogodila se u Austriji prije više od 40 godina, u srpnju 1981. Od početka godine slučajevi se stalno pojavljuju diljem Europe. Njemačka je prvi put izvijestila o izbijanju zaraze kod bivola 10. siječnja 2025. Mađarska i Slovačka pogođene su od 7. ožujka.
“Suočeni smo s najopasnijim poznatim životinjskim virusom zbog njegove iznimne zaraznosti”, kazao je virolog Norbert Nowotny s bečkog Veterinarskog sveučilišta.
Bolest slinavke i šapa najviše zahvaća goveda, a rjeđe obolijevaju ovce, koze i svinje. Struka ističe da se širi strahovito brzo, brže od svinjske kuge te da je od nje i opasnija.
Slinavka i šap kategorizirana je u bolesti kategorije A čije suzbijanje zahtijeva stroge i sveobuhvatne mjere kontrole prema europskim propisima (Uredba (EU) 2016/429, Uredba (EU) 2020/687 i dr.). Mjere kontrole uključuju usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje svih prijemljivih životinja na zaraženom objektu, uspostavu zone zaštite (najmanje 3 km) i zone nadziranja (najmanje 10 km), zabranu premještanja živih prijemljivih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla te druge preventivne i biosigurnosne mjere.
Slinavka i šap na području Republike Hrvatske posljednji je put potvrđena 1978. Bolest je kontinuirano prisutna na afričkom kontinentu te u Aziji gdje je, primjerice, u Turskoj 2024. i 2025. godini bolest prijavljena na 149 objekta.
U siječnju ove godine slinavka i šap nakon više od 50 godina potvrđena je na jednom objektu s vodenim bivolima u Njemačkoj, u saveznoj državi Brandenburg, u općini Hoppegarten, prenosi N1.