U registar nematerijalne kulturne baštine Slovenije uvedeno je oko 100 partizanskih pjesama koje se nalaze u raznim knjižnicama i arhivima s ciljem da budu sačuvane za buduće generacije. Da li če to učiniti i Srbija?
Nekad obvezni dio zajedničkog kulturnog prostora Jugoslavije činile su mnoge partizanske pjesme. Današnje generacije ih gotovo i ne poznaju, a oni stariji ih se sjećaju, neki nerado, neki rado. No, nedavno ih je najsjevernija bivša jugoslavenska republika odlučila proglasiti nacionalnom kulturnom baštinom.
Partizanske pjesme nedavno su upisane u nematerijalnu kulturnu baštinu Slovenije, objavili su slovenski mediji. Oko 100 pjesama koje se nalaze u raznim knjižnicama i arhivima uvršteno je u registar s ciljem da se sačuvaju za buduće generacije.
Inicijativu za upis partizanskih pjesama u registar nematerijalne kulturne baštine Slovenije dao je Partizanski zbor koji djeluje kao udruga u Ljubljani s Ženskim zborom Kombinat i Muškim zborom Slava Klavore iz Maribora.
U priopćenju slovenskog ministarstva kulture navodi se da slovenske partizanske pjesme potječu iz narodnih borbenih pjesama, a nastale su tijekom Drugog svjetskog rata.
Nastanak pjesama
U početku su partizanske, ali i borbene, domoljubne, radničke i revolucionarne pjesme pjevale skupine partizanskih boraca u sastavu kazališnih ili kulturnih društava koja su nastupala na kulturnim priredbama u partizanskim jedinicama ili na oslobođenom području.
Partizanske pjesme govore o borbi, ravnopravnosti i novom svijetu koji su partizani željeli graditi u to vrijeme, govore o bratstvu i jedinstvu, o jednakosti, o borbi svih naroda protiv fašizma.
Povjesničari kažu da se u Sloveniji pojavio revizionizam, ali da važnost antifašističkog pokreta nikada nije nestala te smatraju da je veličanje partizanskog pokreta i antifašističke borbe nešto što je civilizacijska tekovina i svakako je progresivno. i pozitivno da ga zaštiti, piše Blic