Uoči još jedne turističke sezone, država zaoštrava borbu protiv neprijavljenog rada.
Izmjene Zakona o suzbijanju rada na crno, koje sutra ulaze u javno savjetovanje, donose osjetno više kazne za poslodavce – u najtežim slučajevima i do 8000 eura po radniku. Primjena novih pravila očekuje se sredinom lipnja.
Kazne rastu za ponavljače
Najveća promjena odnosi se na poslodavce koji kontinuirano krše zakon. Ako se u razdoblju od tri godine tri puta utvrdi neprijavljeni rad, slijedi maksimalna kazna od 8000 eura po radniku. Dosadašnje sankcije, koje su se kretale između 2650 i 6630 eura, time se dodatno pooštravaju.
Uvedena je i nova obveza za poslodavce: radnik koji je već zaposlen na nepuno radno vrijeme kod jednog poslodavca mora biti prijavljen do punog radnog vremena ako radi i kod drugog – bez iznimki.
Fokus na sezonu i zaštitu radnika
Ministar rada Alen Ružić poručuje da izmjene dolaze u pravom trenutku – tik pred vrhunac turističke potražnje za radnicima.
Naglasio je da cilj nije samo kažnjavanje, već i zaštita radnika te suzbijanje nelojalne konkurencije na tržištu. Novi zakon pritom je usklađen s izmjenama Zakona o strancima, što dodatno pojačava kontrolu zapošljavanja stranih radnika.
“Crna lista” s bržim posljedicama
Značajne promjene uvode se i kod javnog popisa prekršitelja. Razdoblje objave na tzv. “crnoj listi” skraćuje se na godinu dana, ali posljedice postaju ozbiljnije:
- poslodavci koji ne plate kaznu odmah završavaju na listi
- gube pravo na korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja
- izloženi su dodatnim administrativnim ograničenjima
Istovremeno, ukida se tzv. “bijela lista” – evidencija poslodavaca bez prekršaja, jer se procijenilo da ne daje realnu sliku poslovne prakse.
Milijunske kazne i tisuće neprijavljenih radnika
Podaci Državnog inspektorata pokazuju razmjere problema. Do sada je izdano gotovo 1200 rješenja zbog neprijavljenog rada, pri čemu je otkriveno 1953 radnika bez prijave – od toga čak 911 stranaca.
Ukupno je poslodavcima naloženo plaćanje oko 5,4 milijuna eura kazni. Veći dio, oko 3,4 milijuna eura, već je uplaćen, dok je ostatak u postupku prisilne naplate.
Na listi prekršitelja trenutno je 676 poslodavaca, među kojima nisu samo oni koji nisu prijavili radnike, već i oni koji zapošljavaju osobe bez potrebnih dozvola.
Digitalni nadzor: širenje JEER sustava
Država dodatno jača kontrolne mehanizme kroz sustav Jedinstvene elektroničke evidencije rada (JEER). Sustav već prati platforme i agregatore, a sada bi se mogao proširiti i na sektore poput građevine, gdje su radni odnosi često nestalni.
Cilj je omogućiti inspekcijama bolji uvid u to tko radi, za koga i pod kojim uvjetima.
Rijetke, ali postojeće zlouporabe
Na pitanje o poslodavcima koji izbjegavaju kazne zatvaranjem tvrtki i otvaranjem novih, iz Ministarstva navode da takva praksa postoji, ali nije česta – zabilježena je kod 12 od ukupno 676 slučajeva.
Ističu i da se neprijavljeni rad ne može opravdavati “administrativnim pogreškama”, posebno kada je riječ o stranim radnicima, gdje su potrebne sigurnosne i stručne provjere.
Inflacija i plaće: Vlada umiruje tenzije
U sjeni zakonskih izmjena, otvoreno je i pitanje rasta plaća zbog inflacije. Ministar tvrdi da realni rast plaća i dalje nadmašuje inflacijske pritiske te podsjeća na mjere Vlade, uključujući regulaciju cijena goriva i paket pomoći vrijedan 55 milijuna eura za najranjivije.
Poruka je jasna: očekuje se stabilna sezona i nastavak gospodarskog rasta, unatoč pritiscima.
Novi zakon tako šalje nedvosmislenu poruku – tolerancija na rad na crno se smanjuje, a kazne postaju sve ozbiljnije. Hoće li to dovesti do stvarnog reda na tržištu rada, pokazat će već nadolazeći mjeseci.
Nacionalnoplus