Sumorna realnost u kojoj su šumski vrganji postali luksuzniji od jadranskih škampa!

Jeste li mogli zamisliti scenarij u kojem odlazak u šumu i branje gljiva postaju profitabilniji od izlaska na otvoreno more i izlova najcjenjenijih morskih plodova? Prvi ovosezonski vrganji na zagrebačkim tržnicama šokirali su građane nevjerojatnom cijenom koja doseže čak 40 eura po kilogramu!

Prizor s tržnica djeluje gotovo nestvarno kada se uzme u obzir da su ti isti vrganji još 2017. godine stajali stotinjak kuna, odnosno oko 13 eura, dok im je lani cijena bila 20 eura. U samo godinu dana cijena vrganja se udvostručila, preskačući sve granice zdravog razuma.

Što uopće dobivate za 40 eura u mesnici i ribarnici?

Da je riječ o potpunom poremećaju i apsurdu, najbolje pokazuju usporedbe s drugim prehrambenim namirnicama:

Riba i morski plodovi: Za cijenu jednog kilograma šumskih vrganja na ribarnici možete kupiti kilogram oborite ribe poput divlje orade, lignji, škarpine ili odrezaka sabljarke. Štoviše, čak su i kraljevski škampi jeftiniji od vrganja te im se cijena kreće oko 35 eura по kilogramu, dok orada stoji 16, a oslić tek 15 eura.

Meso i mesne prerađevine: U mesnicama za taj isti iznos od 40 eura možete kući ponijeti čak osam kilograma svinjetine, bunceka ili rebara, obilne količine mljevenog mesa ili pak vrhunska teleća rebra koja stoje oko 10 eura po kilogramu.

Dok dio ogorčenih građana otvoreno poručuje da je riječ o čisto pretjerivanju i bezočnom nabijanju cijena za nešto što samoniklo raste u šumi i ne iziskuje uzgoj, drugi opravdavaju visoku tarifu mukotrpnim hodanjem, potragom i trudom koji je potreban da se gljiva pronađe. Čak i inozemni turisti s nevjericom promatraju cijene na Dolcu, ističući kako su u njemačkim trgovinama i supermarketima takve namirnice višestruko jeftinije i kreću se oko četiri eura po kilogramu.

Zašto su cijene otišle u nebo?

Iz Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza objašnjavaju da se iza ovog cjenovnog udara krije izuzetno sušna sezona s vrlo malo oborina, što je drastično smanjilo urod. Gljiva u šumama gotovo da i nema — nešto je bolja situacija tek u Gorskom kotaru — pa je ekstremno mala ponuda uzrokovala potpunu eksploziju cijena na tržištu.

Oni kojima su svježi domaći vrganji postali nedostižan luksuz sve se češće okreću uvoznim alternativama. A da je riječ o ogromnom biznisu i nevjerojatnom poremećaju, potvrđuje i podatak da je Hrvatska samo tijekom prošle godine uvezla gljiva u zastrašujućoj vrijednosti od čak 13 milijuna i 480 tisuća eura, pri čemu nam najviše pošiljki stiže iz Mađarske, Nizozemske i Poljske.

Nacionalnoplus

Podijeli objavu